Od pregovarača se traži upornost, strpljivost i znanje

- Što za vas znači imenovanje glavnim pregovaračem s Europsko unijom? = Imenovanje na mjesto glavnog pregovarača došlo je neočekivano. Iskreno rečeno, uopće nisam o njemu razmišljao. Od srpnja 2003. obavljam dužnost veleposlanika i stalnog predstavnika Hrvatske pri Ujedinjenim narodima u New Yorku, i u trenutku odlučivanja o glavnom pregovaraču bavio sam se temama UN-a, poput kandidature Hrvatske za Vijeće sigurnosti i reforme sustava UN-a. Poziv da preuzmem dužnost pregovarača i vratim se iz “globalnih” na “europska” pitanja prihvatio sam kao velik izazov, ali i kao priznanje hrvatskoj profesionalnoj diplomaciji. Svjestan sam da i mene i cijeli pregovarački tim čeka teška zadaća, da su na nas usmjereni pozornost i očekivanja cijele zemlje. Ulazak u EU glavni je strateški cilj Hrvatske, a za mene i moje suradnike biti dijelom tima koji će voditi taj “projekt” znači veliko priznanje. - Koja je uloga glavnog pregovarača? = Proces pregovaranja o članstvu u EU složen je i dugotrajan posao, o čemu nas uče iskustva deset novih država članica. Glavni pregovarač u tom procesu ima, osim pregovaračke, upravljačku i nadzornu ulogu. On je na čelu detaljno razrađene pregovaračke strukture koja uključuje zamjenike, tajnika te pregovarače za određene skupine poglavlja. Svaki od pregovarača ima svoj stručni tim u kojem su voditelji pojedinih konkretnih poglavlja. Glavni pregovarač organizacijski je na vrhu “piramide”. On koordinira proces kako u zemlji, tako i prema EU. Njegova je uloga dvostruka, jer osim priprema pregovarač- kih stajališta, dio posla obavlja kroz izravne razgovore i pregovore s glavnim pregovaračem na strani EU i s ostalim relevantnim sudionicima procesa u Europskoj komisiji i zemljama članicama Unije. Zbog toga će moj ured biti na dvije lokacije - u Zagrebu i u Bruxellesu. Dodatna je uloga pregovarača i njegova tima djelovanje prema javnosti. Pregovori moraju biti transparentni, i najšira javnost treba biti upoznata sa svim bitnim segmentima pregovora. Uloga glavnog pregovarača ne može se promatrati odvojeno od ostatka pregovaračkog tima - riječ je o timskom radu u kojem konačan rezultat ovisi o doprinosu svih i svakoga pojedinačno. - Na koji se način pregovarački tim priprema za pregovore? = Za početak, važno je precizno razraditi plan djelovanja svakog od pregovarača te postaviti jasna zaduženja i komunikacijske kanale unutar tima. Kada pregovori krenu punom parom, bit ćemo zasuti podacima i informacijama od kojih svaka ima svoje specifično mjesto, značenje i težinu. Bitno je obratiti pozornost na svaki detalj, ali istodobno zadržati i široku sliku, biti u stanju istodobno primati i upućivati poruke na sve potrebne adrese. Izrazito važan korak u pripremama za pregovore bit će analitičko ispitivanje zakonodavstva, tzv. screening, koji će otpočeti odmah nakon formalnog otvaranja pregovora. U tom će postupku pregovarački tim s predstavnicima Europske komisije (EK) detaljno preispitati sukladnost zakonodavstva Hrvatske s pravnom stečevinom EU, kao i našu administrativnu i ustrojbenu sposobnost za pregovore u pojedinim poglavljima. Slijedom ocjene o spremnosti Hrvatske, Europska će komisija preporučiti dinamiku otvaranja pregovora u pojedinim poglavljima, i tada će početi najvažniji dio posla. - Imate višegodišnje diplomatsko iskustvo u odnosima s EU. Tri ste godine bili veleposlanik u Bruxellesu. Što smatrate najvećim izazovom u budućim pregovorima? = Iskustvo koje sam stekao obnašajući dužnost veleposlanika pri EU zasigurno će mi biti dragocjeno za obavljanje novih zadaća. Imao sam prilike vidjeti svu birokratsku i političku složenost djelovanja EU, ali i upoznati ljude s kojima ću ponovo raditi na novoj funkciji. Riječ je o iskusnim profesionalcima koji dolaze iz redova najbolje plaćene administracije u Europi. Izazova u pregovorima bit će mnogo, i teško je izdvojiti neki od njih kao najveći. Iskustva novih država članica govore da su najveći izazovi vezani za učinkovitu prilagodbu cijelog društva novim okvirima i pravilima djelovanja. Promjene koje sa sobom nosi uklapanje u okvir Europske unije i ispunjavanje svih obveza iz našeg članstva u njoj, osjetit će sve strukture društva. U konačnici, one će nam donijeti nemali boljitak, no to neće uslijediti preko noći. Put koji je pred nama moramo čim prije prijeći radi naše djece i unuka oni će istinski uživati plodove našeg članstva u EU. Glatka, bezbolna tranzicija iz jednog okvira u drugi, u kojem na nekim područjima vladaju drugačija pravila od onih po kojima sada djelujemo, izazov je koji nas ne treba plašiti. Što prije ispunimo sve ono što se mora učiniti da bi se postalo članicom EU, to će se brže moći naplatiti kamate velikog ulaganja u koje se sada upuštamo. - Koji dio pregovora smatrate najlakšim, a koji najtežim u budućem razdoblju? = Nezahvalno je davati prognoze. O tome mogu govoriti samo na osnovi iskustva novih država članica. Najtežim se poglavljima u pravilu smatraju zaštita okoliša, poljoprivreda, pravosuđe i unutarnji poslovi te tržišno natjecanje. Područje zaštite okoliša pritom je izdvojeno kao jedno od onih u kojem nas očekuje najviše posla. Jedno od lakših poglavlja trebalo bi biti ono o vanjskoj i sigurnosnoj politici. Hrvatska se od kraja 2003. godine sustavno svrstava uz sve bitne stavove EU u multilateralnim forumima poput UN-a, OESS-a i Vijeća Europe, što se u Bruxellesu cijeni i prihvaća kao potvrda rastućeg savezništva Hrvatske i EU u području vanjske politike. Ali važno je naglasiti - potpunu sliku o složenosti naših pregovora s EU imat ćemo tek kada bude okončan screening. - Kao višegodišnji dopisnik iz New Yorka posjedujete i novinarsko iskustvo. Na koji bi način hrvatska javnost trebala biti informirana o tijeku pregovora budući da je poznato da se pregovaračke pozicije često mijenjaju? = Pravovremeno i dobro informiranje javnosti o pregovorima važan je dio našeg posla, no jednako je bitno pojašnjavati i objašnjavati sve segmente djelovanja EU u širem smislu. Želja nam je održavati kontinuirani radni dijalog s medijima. Mi razrađujemo medijsku strategiju koja će obuhvatiti i organizaciju tečajeva, radionica, seminara i prezentacija u koje će biti uključeni razni sektori društva, uključujući škole i sveučilišta. Europska se unija neprestano razvija i mijenja to je slojevit i kompliciran mehanizam koji ponekad i vrsni poznavatelji Unije ne razumiju do kraja. A ono što se ne razumije, što je strano i nepoznato, u pravilu potiče podozrivost koja zna prerasti u odbojnost. Zato je važno strpljivo objašnjavati smisao ustroja i postojanja EU, kao i pravila na kojima ona počiva. Kako će Hrvatska bolje poznavati i razumjeti Uniju, tako će joj ona biti bliža i privlačnija. U vezi s pregovorima naša je obveza zadržati transparentnost, kao što je to i naznačeno u tekstu Deklaracije o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo RH u EU, koja između ostalog ističe i važnu ulogu Hrvatskog sabora u tom pogledu, kao i ulogu Nacionalnog odbora. Transparentnost pritom ne smije ići na štetu učinkovitosti pregovaračkog procesa i pregovaračkih običaja. Diplomacija i pregovori imaju svoja pravila, što uključuje i neke razgovore iza čvrsto zatvorenih vrata. - Koliko je bitna osobna uvjerljivost, “šarm” samog pregovarača u pregovorima? = Ovo će biti pregovori u kojima je bitan sadržaj, i ništa neće moći nadoknaditi sadržajni manjak pravnog ili upravnog okvira koji moramo izgraditi. Pregovaračke vještine uvijek su dobrodošle, no u ovom konkretnom slučaju “šarm” će malo značiti. Upornost, strpljivost i dubinsko razumijevanje procesa bit će daleko važniji. Mnogi u našem pregovaračkom timu imaju za sobom godine službe u hrvatskoj diplomaciji i državnoj upravi kroz koje su stekli ne samo veliko radno iskustvo, već i osobne kontakte s ljudima koji će u ime EU sjediti na drugoj strani pregovaračkog stola. To će olakšati dijalog, pridonijeti ozračju međusobnog povjerenja i uvažavanja, no neće smanjiti broj naših obveza i poslova koje moramo obaviti. Moramo biti realni - pred nama nije nadmudrivanje, već ozbiljan i težak rad. - Kako osigurati potporu hrvatske javnosti tijekom procesa pregovora? = Osigurati podršku javnosti moguće je jedino sustavnim, stalnim informiranjem građana. činjenica da je podrška pristupanju Europskoj uniji u Hrvatskoj pala samo potvrđuje potrebu ulaganja dodatnih napora u taj proces. Ne moramo svi misliti isto o EU, niti je svi moramo voljeti. Euroskepticizam je legitiman stav jednako kao i eurofilija. Ali, važno je da građani svoje mišljenje o EU temelje na točnim informacijama, a ne na površnim dojmovima i predrasudama. U informacijskom vakuumu rađaju se rezerviranost i skepticizam površno ili netočno prikazane činjenice u najvećem broju slučajeva navode na pogrešne zaključke. A u Hrvatskoj se o EU često govori i piše površno, malo tko je spreman duboko zaroniti u složeno tkivo Unije. Jako je teško objasniti pravila velike igre na dvije-tri kartice teksta, koliko je većina naših novina spremna dnevno izdvojiti na teme koje se tiču Europske unije. Tijekom pregovora nastojat ćemo EU učiniti bližom svakom građaninu kako bismo mu olakšali stvaranje vlastita mišljenja o odnosima Hrvatske i EU. Tu veliku ulogu imaju i hrvatski novinari, među kojima ima niz odličnih poznavatelja EU. Jačanje potpore javnosti ulasku Hrvatske u EU bit će to veće što će građani brže spoznavati i na vlastitoj koži osjećati koristi koje proizlaze iz postupka približavanja EU tijekom pregovora, a potom i od članstva u EU. U predstojećem razdoblju Hrvatska će postati korisnica drugačijih europskih fondova koji bi, uz učinkovito korištenje, trebali učiniti EU zanimljivijom hrvatskim građanima. - Kakva je hrvatska startna pozicija za pregovore u usporedbi s 10 država koje su u svibnju prošle godine ušle u EU? = Naša je startna pozicija bolja iz nekoliko razloga. Nove države članice spremne su s RH dijeliti svoja iskustva iz procesa pregovaranja, što će nam biti dragocjena pomoć. S njima smo u stalnom kontaktu i dobivamo sve relevantne informacije o pojedinim pitanjima. Uz provedbu Privremenog sporazuma Hrvatska je stekla važna iskustva rada s EU na nekim od područja budućih poglavlja pregovora. U okviru provedbenih tijela Privremenog sporazuma u nekim je područjima obavljeno inicijalno ispitivanje zakonodavstva, što će nam uštedjeti vrijeme jednom kad otpočne formalni screening. Važno je istaknuti i iskustvo stečeno na strani EU u dosadašnjim pregovorima, jer će RH pregovarati s iskusnijom i kadrovski opremljenijom EK koja će se u većem opsegu moći posvetiti RH. Mi u pregovore ulazimo sami, što znači da brzina ovisi samo o nama. Hrvatska ulazi u pregovore kao zemlja s funkcionirajućim tržišnim gospodarstvom, potpuno stabilnim demokratskim sustavom i, što je jednako važno, s druš- tvenim proizvodom po glavi stanovnika koji je veći od prosjeka mnogih novih članica EU u trenutku kada su one započinjale pregovore. Referendum nakon pregovora - Jedno je od čestih pitanja koja postavljaju hrvatski građani - zašto se referendum ne raspisuje prije samih pregovora, a ne tek na kraju čitavog procesa? = O pristupanju Europskoj uniji odlučit će putem referenduma hrvatski građani, što je definirano i Ustavom RH. Raspisivanje referenduma nakon završetka pregovaranja omogućuje da se građanima pruće sve relevantne informacije temeljem kojih će moći oblikovati svoj stav. Tek na završetku pregovaračkog procesa bit će poznati svi uvjeti pod kojima Hrvatska pristupa Europskoj uniji i ukupne koristi od članstva u njoj. U pregovore Hrvatska ulazi slijedom dogovora Vlade i Sabora, te konsenzusa svih političkih stranaka zastupljenih u Saboru, čiji su zastupnici izabrani demokratskom voljom građana. Pregovarački tim ne donosi odluke, već samo priprema podlogu za njihovo donošenje. Naša je dužnost da to učinimo na što bolji način, da ništa ne prepustimo slučaju i da na sva pitanja koja zanimaju hrvatske građane imamo točan i precizan odgovor. Važna uloga Sabora - Kako će građani, njihove udruge i strukovne organizacije utjecati na proces pregovora? = Kao radno tijelo Hrvatskog sabora osnovan je Nacionalni odbor koji će pratiti pregovore o pristupanju EU. Njegova je važna uloga precizno definirana. On će biti uključen u pregovarački proces na način da će, između ostalog, svojim preporukama moći sudjelovati u oblikovanju pregovaračkih pozicija. Uz zastupnike Sabora, njegovi će članovi biti i predstavnici sindikata, poslodavaca i akademske zajednice. Po potrebi će se, prilikom rasprave o specifičnim pitanjima, na sjednice Odbora pozivati i predstavnici strukovnih udruženja, znanstvenici i stručnjaci iz pojedinih područja. Pregovarački će tim razraditi dodatne načine stalnog dijaloga s udrugama i strukovnim organizacijama, bit će spreman odgovoriti na sva njihova pitanja i vodit će računa o njihovim prijedlozima i komentarima. Usklađivanje i prilagodba - Možete li nam objasniti kako u praksi izgledaju pregovori? = Manjim se dijelom pregovara, a mnogo više usklađuje i prilagođuje pravilima Europske unije. Ono što je prihvaćeno kao normativ u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Švedskoj i Poljskoj, mora biti prihvaćeno i u Hrvatskoj ukoliko želimo ući u EU. U tom kontekstu moće se pregovarati o prijelaznim razdobljima, no sadržaj koji je prihvaćen od Finske do Grčke, od Portugala do Estonije, ostaje conditio sine qua non za svakog tko ćeli pristupiti Uniji. Hrvatska kao buduća članica treba prihvatiti ukupnu pravnu stečevinu EU i biti sposobna provoditi je. To je suština pristupanja Uniji. Formalno gledano, pregovori o pristupanju odvijat će se u okviru Međuvladine konferencije u kojoj sudjeluje 25 država članica i Hrvatska. Sjednice Međuvladine konferencije odvijaju se u dva glavna formata - na ministarskoj razini jednom tijekom svakog predsjedništva Unijom, a između njih na razini “zamjenika”, odnosno glavnih pregovarača. Tijekom pregovara održavaju se tehničke konzultacije s Europskom komisijom koja za Vijeće EU priprema nacrte zajedničkih stajališta za pojedina poglavlja, zbog čega je uloga EK u pregovaračkom procesu iznimno značajna.