Hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović upozorava u razgovoru za ”Presse” da se ne odgađaju pristupni pregovori sa Zagrebom.
Ministri vanjskih poslova EU-a odlučit će 17. ožujka o tome hoće li početi pristupni pregovori s Hrvatskom. No odobrenju pregovora stoji na putu to što hrvatski general Ante Gotovina, kojega traži UN-ov Tribunal, još uvijek nije izručen.
- Nadam se da će pregovori započeti 17. ožujka. Nemamo više mnogo vremena, ali do tada ćemo pokazati da ulažemo maksimalne napore u slučaj Gotovina. To je jedino otvoreno pitanje u našoj suradnji s Tribunalom u Den Haagu. Od 626 zahtjeva Suda udovoljili smo u slučaju njih 625.
Prošle godine devet se osoba – uz pomoć Hrvatske – dragovoljno predalo Tribunalu. Dvije od njih bili su hrvatski generali istoga ranga kao Gotovina. Europsko vijeće u prosincu je odlučilo da pregovora bude ako Hrvatska posve surađuje s Tribunalom. Nadamo se da će puna suradnja biti mjerena po tome što Hrvatska može učiniti. Ako se Gotovina ne nalazi u Hrvatskoj, onda nam nije moguće uhititi ga.
No glavna tužiteljica Tribunala, Carla del Ponte, prije nekoliko je dana
ponovno ustvrdila da se Gotovina ”nalazi na dosegu hrvatskih vlasti”.
- Mi smo u traženje generala Gotovine uložili maksimalne napore, ali ga nismo
mogli pronaći. Sve informacije kojima raspolažemo upućuju na to da on nije u Hrvatskoj.
Koje je konkretne napore Hrvatska poduzela proteklih tjedana da bi pronašla toga generala?
- Hrvatska policija prošloga je mjeseca u potrazi na Gotovinom i njegovim navodnim pomagačima obavila premetačinu 2225 kuća i 64.845 vozila, te 2923 broda, a ispitala je 23.000 osoba. Tek u veljači ravnateljstvo policije izdalo je novi nalog svim policijskim postajama da pojačanju potragu za tim generalom. Mi provodimo i niz drugih aktivnosti, ali o tome ne mogu javno govoriti.
Što bi se dogodilo ako ministri vanjskih poslova EU-a unatoč tome kažu
”ne” pristupnim pregovorima?
- To bi bila pogrješna poruka našoj zemlji. U Hrvatskoj već jača sumnja u EU. Potpora stanovništva članstvu u Uniji sada je svega 30 posto još prije godinu i pol bila je 72 posto. Ljudi počinju pritisak izvana u slučaju Gotovina izjednačivati s pritiskom EU-a na same sebe. ”Ne” ministara vanjskih poslova EU-a datumu 17. ožujka mogao bi dovesti do radikalizacije političke scene. To bi izazvalo jačanje ekstremno desnih političkih gibanja, kojih je utjecaj u ovome trenutku u Hrvatskoj marginalan.
”Ne” bi ujedno cijeloj toj regiji poslao pogrješnu poruku, zato što je Hrvatska do sada bila model gospodarskih i političkih reformi. Ako pregovori EU-a s Hrvatskom ne bi započeli, to bi iz tih razloga oslabilo i proeuropska reformska gibanja u susjednim zemljama.
