-Zbog čega je za Hrvatsku važno da postane članica NATO saveza? =Hrvatska vlada najavljuje promidžbenu kanju kojoj je cilj objasniti građanima koje će konkretne koristi Hrvatska imati od članstva u Sjeverno-atlantskom savezu. O ciljevima ove kanje za Glas Amerike govori Pjer Šimunović, novi nacionalni koordinator za NATO savez u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske.
Prije
desetak godina, ovakav propagandni napor u korist NATO saveza bi vjerojatno
bio suvišan. Međutim, danas se u hrvatskim medijima najčešće čuju skeptični
i kritički tonovi. Spominje se navodno visoka cijena vojnih reformi
koje je potrebno provesti da bi se postalo članicom, moguće štete po
hrvatski turizam, navodno zagađenje okoliša, žrtvovanje za neke – kako
se često kaže - “tuđe ciljeve” u stranim zemljama.
-Zbog čega je uopće došlo do toga da se – u zemlji koja je nedavno iskusila vojnu agresiju - NATO mora pojačano promovirati, upitali smo Pjera Šimunovića. =Neke stvari u vezi toga su objašnjive, a neke su u isti mah i paradoksalne. Da se građane pitalo polovicom devedesetih žele li da Hrvatska bude članica NATO saveza, vjerojatno bi potpora bila enormna, 80, 90 posto. Danas je potpora značajno manja, u odnosu na Europsku uniju. To se može objasniti na razne načine. Jedno od objašnjenja je da su ljudi zasićeni bilo čime što ih podsjeća na rat, na problematiku međunarodne sigurnosti.
Europska unija i NATO savez - kompatibilni ciljevi
Pjer Šimunović također kaže da u prošle četiri godine “nije postojala prava ravnoteža između stremljenja prema Europskoj Uniji i NATO savezu. Naglasak je bio na članstvu u Uniji, te su vladini resursi bili, u izvjesnom smislu, neravnomjerno raspoređeni.” “Ova vlada smatra” – rekao je naš sugovornik – “da su Unija i NATO kompatibilni ciljevi, te da ispunjavanje uvjeta za ulazak u jednu od njih znači i približavanje drugoj.” Pjer Šimunović najavljuje “oštru i kompetentnu javnu raspru” o članstvu u NATO savezu, u kojoj će sudjelovati i vladini dužnosnici, neovisni stručnjaci te ne-vladine organizacije.
"Potrebno je naglasiti da će hrvatska sigurnost, dugoročno gledano, najbolje biti zaštićena upravo u okvirima Sjeverno-atlantskog saveza. Radi se o jednom tipu gotovo apsolutne sigurnosti, kakvu Hrvatska tokom cijele svoje povijesti nikad nije imala. U više navrata u povijesti, sigurnost naše zemlje bila je bitno ugrožena. Ovog puta Hrvatska je pred povijesnim izazovom da definitivno osigura, dugoročno i apsolutno – koliko apsolutno može biti – svoju nacionalnu sigurnost" - kaže Pjer Šimunović.
Članstvom u NATO savezu obrana zemlje postaje jeftinija, a ne skuplja
Što se tiče cijene koju je zemlja spremna platiti naš sugovornik tvrdi da “Hrvatska želi biti sastavni dio zajednice liberalnih demokracija." "Optužbe da će naši vojnici morati ginuti za tuđe ciljeve ne želim niti komentirati" - rekao je gospodin Šimunović u nedavnom intervjuu zagrebačkom Vjesniku. Što se tiče turizma, Pjer Šimunović navodi da su članice NATO saveza i glavne turističke velesile, poput Italije, Španjolske, Grčke ili Portugala. "Opća sigurnost, koja se uspostavlja članstvom u NATO savezu, pogoduje umjesto da šteti turizmu” - rekao je naš sugovornik.
U vezi novčane cijene članstva u NATO savezu, koju će iz svog džepa podmiriti hrvatski porezni obveznici, Pjer Šimunović kaže: "Modernizacija hrvatskih oružanih snaga morat će se provesti i ovako i onako, zbog opće sigurnosti građana i države, same po sebi. Članstvo u NATO savezu, koje će biti rezultat tih reformi, bit će dodatni bonus, koji će priznati ono što ćemo postići provedbom vojnih i drugih reformi. Na dugi rok, sudjelovanjem u savezničkom sistemu takozvanog ‘burden sharinga’ – ‘zajedničkog snošenja tereta obrane’ – vojni će troškovi biti manji nego kad bi se Hrvatska odlučila ostati izvan saveza i sama vodila brigu o cjelokupnoj obrani. Jer, ulaskom u NATO savez, za državnu opstojnost jamči cijela ta organizacija."