Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Hrvatska članica Vijeća sigurnosti 2007. godine

Ove će godine svi UN-ovi promatrači napustiti područje Prevlake i otići iz naše zemlje. Potvrđeno je to sredinom listopada kad je na East Riveru na prijedlog glavnog tajnika Kofija Annana Vijeće sigurnosti prihvatilo rezoluciju kojom su stvoreni preduvjeti za to da pripadnici UNMOP-a odu s Prevlake. Na još jednoj uspješno završenoj misiji Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj glavnom će tajniku u srijedu u Zagrebu zahvaliti hrvatski državni vrh. U razgovoru s hrvatskim veleposlanikom pri UN-u u New Yorku dr. Ivanom Šimonovićem, koji je i predsjednik ECOSOC-a (Socijalno-gospodarskog vijeća UN-a), doznajemo i niz drugih pojedinosti uoči prvog Annanova službenog posjeta našoj zemlji.

Zašto je glavni tajnik tek sada prvi put odlučio posjetiti Hrvatsku te kako teku pripreme za taj posjet? - Dolazak Kofija Annana u Hrvatsku, prvi put nakon ostvarivanja samostalnosti kad na njenu području više nema nikakvih prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti, potvrđuje da je to priznanje hrvatskim postignućima. Posjet je dugo planiran i odlučeno je da to bude u sklopu turneje po zemljama u našem susjedstvu, gdje UN još ima aktivnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti. Sve su pripreme za dolazak glavnog tajnika završene i dobro je naglasiti da Kofi Annan dolazi ne radi rješavanja problema nego potvrde uspješnosti misije na Prevlaci te općenito dobre suradnje koju ostvarujemo s Ujedinjenim narodima.

Možemo li u Annanovu službenu posjetu iščitati i političku potporu ili barem naglašeniju zainteresiranost za događaje u našoj zemlji, posebno u svjetlu odnosa s Haaškim tribunalom? - Za Annanova boravka u Zagrebu potpisat će se i sporazum između Hrvatske i UN-a koji je već odobrilo Vijeće sigurnosti, odnosno stand by aranžman kojim se definira mogućnost sudjelovanja Hrvatske u mirovnim operacijama te organizacije u svijetu. Haaški sud neće imati središnje mjesto za Annanova posjeta, ali će se sigurno pojaviti kao jedna od tema u razgovorima s hrvatskim dužnosnicima.

Je li Hrvatska pod tihim sankcijama, kao što to neki tvrde, te zapažate li to vi kao veleposlanik u radu u Ujedinjenim narodima? - Nije bilo ugodno slušati glavnu tužiteljicu Carlu del Ponte i reagiranja nekih članica Vijeća sigurnosti. I na East Riveru se prati razvoj događaja u svezi sa slučajem Bobetko i svih drugih zahtjeva Haaškog suda, a osluškuje se i zabrinutost Europske unije te reakcije različitih zemalja. Vijeće sigurnosti poštuje pravnu regulativu i sigurno neće reagirati dok Hrvatska surađuje s Haagom i svim njegovim instancama, uključujući Žalbeno vijeće. Ne postoje neke tajne prijetnje našoj zemlji i meni je jasno rečeno da, dok se postupa u okviru prava, nema sankcija.

Koliko se u Vijeću sigurnosti kao osnivaču Haaškog suda poštuje mišljenje i aktivnosti glavne tužiteljice Carle del Ponte? - Mišljenja nisu uvijek monolitna, ali ne treba zaboraviti da će Vijeće sigurnosti sigurno štititi sud u Haagu i autoritet tužiteljstva jer je njegov osnivač.

Uskoro istječe godina u kojoj ste obnašali i dužnost predsjednika ECOSOC-a. Koliko je ta visoka funkcija u toj UN-ovoj organizaciji pomogla afirmaciji hrvatskih interesa na East Riveru? - Hrvatska, umjesto da bude bolesnik kojega treba liječiti, počinje i sama pomagati drugima. Uspješno završena misija na Prevlaci, sudjelovanje naših vojnih djelatnika u mirovnim operacijama pozitivno utječe na percipiranje naše zemlje, koje je sve pozitivnije unutar svjetske organizacije. Imamo i jasan cilj pred sobom, a to je ulazak u Vijeće sigurnosti 2007. godine i zato smo kao potencijalni kandidat već počeli ozbiljno lobirati na East Riveru.