Status UN-a više ne može biti isti

P: Je li američki napad na Irak nelegitiman, jer nema odobrenje Vijeća sigurnosti, i time protivan međunarodnome pravu, ili je pokriven postojećim rezolucijama, kako to tvrde Sjedinjene Države? O: Problem je previše složen za jednostavan odgovor. Nema nikakve sumnje da je režim Saddama Husseina kršio norme međunarodnoga prava i svih 16 rezolucija Vijeća sigurnosti kojima se tražilo razoružanje Iraka od sredstava za masovno uništavanje. Pitanje je, međutim, može li se sila upotrijebiti bez izričitog odobrenja Vijeća sigurnosti i jesu li odredbe Rezolucije 1441 dovoljne za primjenu sile. O tome postoje različite interpretacije, da li "ozbiljne posljedice" kojima se u rezoluciji prijeti mogu uključivati i neposrednu upotrebu sile ako se Irak ne razoruža. P: Kako taj problem interpretira hrvatska službena politika? O: Republika Hrvatska potpisala je izjavu u Villniusu s ciljem pritiska na Irak. Smatramo da je Irak trebalo pritisnuti i razoružati, ali žalimo da je za to bila potrebna upotreba sile, a posebice žalimo što, ako je sila već bila potrebna, nije postojalo jasno i nedvosmisleno odobrenje Vijeća sigurnosti. P: Kakva je budućnost UN-a, odnosno znači li napad na Irak bez odobrenja Vijeća sigurnosti početak gradnje novog svjetskog poretka? O: Nakon akcije u Iraku sustav UN-a je u krizi i njegov status više ne može biti jednak dosadašnjem. Ili će UN slijediti sudbinu Lige naroda, što znači da će njihov utjecaj kopniti, ili će irački rat biti poticaj za snažnije i učinkovitije Ujedinjene narode, koji će biti bolje prilagođeni izazovima 21. stoljeća. Držim da UN treba jačati, jer je u globalnom i sve više međuovisnom svijetu potrebna globalna koordinacija. Borba protiv globalnih problema, od terorizma, droge, međunarodnog kriminala do epidemija, moguća je jedino kroz efikasne globalne strukture, kakav bi trebao postati UN. Jednako tako globalno povezivanje financijskih tokova i gospodarstva iziskuje koordinaciju koju je moguće ostvariti samo u okviru UN-a. Ukratko, zalažem se za jačanje i osuvremenjivanje UN-a. U slučaju Iraka uočeni su brojni problemi sadašnjeg ustrojstva i funkcioniranja UN-a: nisu bili u stanju mirnim putem razoružati Saddama Husseina, niti kroz mehanizam Vijeća sigurnosti zbog nedostatka suglasnosti i mogućnosti veta postići da upotreba sile u akciji razoružanja bude odgovarajuće autorizirana. P: S obzirom na američko razočaranje potezima hrvatske Vlade, o čemu svjedoči veleposlanik Rossin, kakva je budućnost američko-hrvatskih odnosa, jesu li oni ugroženi? O: Hrvatska i Amerika imaju čitav niz zajedničkih interesa i područja za suradnju, te mali krug pitanja o kojima misle drukčije. Držimo da je za SAD i međunarodnu zajednicu daleko važnija pozitivna uloga Hrvatske u političkoj stabilizaciji i demokratizaciji jugoistoka Europe, trenutačno, primjerice, potpora demokratskim snagama u Srbiji i Crnoj Gori nakon ubojstva premijera Đinđića, nego naša uloga u događanjima oko Iraka gdje objektivno ne možemo imati značajnu ulogu. Dijalog i partnerstvo između Hrvatske i SAD-a se ne prekida glede Iraka. Ako nismo imali jednak stav o oružanoj akciji, ne znači da Hrvatska neće biti spremna sudjelovati u naporima poslijeratne obnove Iraka. Obnova uključuje cijeli niz mjera, od uspostave pravne države, razvijanja mehanizma zaštite ljudskih prava do gospodarstva. Bio bih vrlo zadovoljan kada bi Hrvatska, u granicama svojih mogućnosti, mogla pridonijeti obnovi, primjerice humanitarnom pomoći, iskustvima u razminiravanju, zbrinjavanju žrtava mina, slanjem medicinskog osoblja, odnosno angažiranjem hrvatskih poduzeća u obnovi infrastrukture. Temeljem iskustva koje sam stekao tijekom prošlogodišnjeg predsjedavanja Gospodarskim i socijalnim vijećem UN-a smatram da UN predstavlja najbolji mogući okvir za obnovu Iraka, jer omogućuje koordinirano djelovanje različitih fondova, agencija i programa, te mobilizira financijsku pomoć MMF-a, Svjetske banke i bilateralnih donora. P: Američki saveznici, primjerice Velika Britanija već strepi da bi njezini časnici mogli odgovarati pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu zbog akcije u Iraku. Je li strah opravdan? O: O tome je prerano govoriti. Pitanje je hoće li zločini biti počinjeni, a ako i budu, hoće li same nacionalne države progoniti eventualne počinitelje. Međunarodni kazneni sud nadležan je za zločine, naime za progon počinitelja samo ako nacionalne države same ne procesuiraju zločin. Trenutačno mi se čini puno osnovanije postaviti pitanje da li će Saddam Hussein biti izveden pred Međunarodni kazneni sud ako tijekom akcije bude uhićen, budući da za njega dobro znamo da je počinio mnoge zločine definirane Rimskim statutom i protiv Iračana i protiv njihovih susjeda.