U ekonomskom smislu, čini se da je Irska zapela u trajnom stanju nestabilne ravnoteže ponude i potražnje. Za razliku od većine drugih zemalja gdje su vanjska potražnja i unutarnja ponuda rijetko nesređeni, potražnja u Irskoj daleko nadmašuje ponudu i to stvara inflaciju, novac manje vrijedi, kuće i smještaj smiješno su skupi, a oglasi za radnom snagom su posvuda.
Irska potražnja, stvorena izvana u slobodnoj međunarodnoj ekonomiji, daleko nadmašuje sposobnost lokalnog gospodarstva da tu potražnju osigura, što dovodi do opetovanih kriza. Zbog toga su mnogi ljudi bogati na papiru, ali žive bez sigurnosti (bogati su i siromašni u isto vrijeme).
Paradoks je najizraženiji na tržištu nekretnina. Irska je imala najviše troškove stanovanja u EU za razdoblje 2010.-2021., prema nedavnom izvješću Eurostata – 94% iznad prosjeka EU. Cijene nekretnina porasle su 130% od 2013. g., a ponude gotovo da ni nema. U jednom je trenutku 2021. bilo nešto manje od 2500 domova dostupno za iznajmljivanje u cijeloj zemlji.
Potražnja je povećana i izravnim stranim ulaganjima, što je pretvorilo Irsku u glavno (europsko) sjedište mnogih stranih tvrtki. Ovi potezi vlade (porezna politika) bili su iznimno uspješni, ali je dodatno gurnulo potražnju iznad onoga što lokalno gospodarstvo može zadovoljiti. Prema IDA (Agencija za irska strana ulaganja), Irska je domaćin pet najvećih svjetskih softverskih tvrtki i pet najvećih tvrtki za industrijsku automatizaciju. Prošle su godine izravna strana ulaganja (FDI) porasla za 109 milijardi eura.
Dodatno, američke tvrtke uložile su 556 milijardi dolara u Irsku 2021. g. i te tvrtke osiguravaju oko 200 000 radnih mjesta, stavljajući Irsku na 11. mjesto na IMD-ovoj tablici svjetske konkurentnosti (u 2022. g.). Oko 257 000 ljudi izravno je zaposleno od stranih ulaganja u Irskoj, što predstavlja povećanje od 35% u posljednjih pet godina. Uz stalan priljev nove radne snage, u Irsku stalno stižu strani studenti, koji još više povećavaju potražnju. Danas u Irskoj ima oko 32 000 međunarodnih studenata, od kojih je 17 000 izvan EGP-a i plaćaju između 10-20 000 € po glavi godišnje školarine.
Sva ta potražnja (smještaj, zdravstvo, javni prijevoz), pada na gospodarstvo koje se ne može dovoljno brzo prilagoditi. Nacionalna krivulja ponude jedva se pomaknula, što je dovelo do neobuzdane inflacije u cijelom gospodarstvu. Najveći porast cijena u posljednjih 20 godina zabilježen je u: - Stanovanje i režije (voda, struja, plin i druga goriva): +159% od prosinca 2001., ili oko +7,2% godišnje; - Obrazovanje: +121%, +5,5% godišnje; - Alkoholna pića i duhan: +100%, +4,5% godišnje; - Zdravstvo: +78%, +3,5% godišnje. Tri od ove četiri kategorije – stanovanje/energija, zdravstvo i obrazovanje, izravna su jurisdikcija Vlade, dok je povećanje cijena pića i duhanskih proizvoda povezano s poreznom politikom
Pisane vijesti
