Podaci o visini prosječne plaće dovoljni su za izvući zaključak koliko je žiteljima BiH teže preživjeti u odnosu na susjede u europskim zemljama. Prosječna neto plaća u ožujku ove godine u BiH je iznosila 1.260 KM (cca 630 eura), dok je s druge strane prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za ožujak 2023. iznosila 1.130 eura, odnosno gotovo dvostruko više.
Niska primanja i visoke cijene hrane dva su elementa zbog kojih je ekonomska snaga BiH takva da veliki dio žitelja jedva spaja kraj s krajem. Osim nekoliko proizvoda, poput ulja i mlijeka, ostatak palete proizvoda i dalje drži cijene dovoljno visoko da zadaje glavobolje svima koji svakodnevno idu u nabavu. S druge strane, prosjeci EU su takvi da žitelji većeg broja zemalja nemaju mnogo problema kada trebaju odvojiti dio svojih sredstava za nabavu namirnica, a razlog je usklađenost primanja s cijenama, posljedica čega je podatak da žitelji EU u prosjeku troše višestruko manje sredstava na prehranu. U prosjeku kućanstvo u EU troši oko 14,3 posto novca na hranu i bezalkoholna pića, dok u BiH taj postotak u ukupnoj potrošačkoj košarici prelazi 40 posto, što dovoljno govori o neusklađenosti visine plaća i cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.
Izravno vezana uz ovu problematiku je i tematika kupovne moći, a iz nedavno objavljenih podataka Eurostata, vidljivo je o kakvim se razlikama među državama radi. Naime, u kontekstu Europske unije najveći je BDP po stanovniku, prema standardu kupovne moći, zabilježen u Luxembourgu, čija je razina viša od dva i pol puta od prosjeka EU i iznosi 268 posto europskog prosjeka, dok se Bugarska nalazi na najnižoj razini s 57 posto prosjeka Europske unije. Istodobno, BDP po stanovniku, prema standardu kupovne moći u BiH, u 2021. godini iznosio je tek 33 posto prosjeka EU.
Navedeno upućuje na potrebu ubrzanja ekonomskih reformi kako bi se životni standard žitelja BiH podigao, a zemlja dodatno naglasila svoje komparativne prednosti kada je riječ o konkurentnosti gospodarstva. Važan segment ekonomskog jačanja pruža se kroz otvaranje vrijednih programskih sektora unutar IPA III pretpristupnog fonda EU, čija je vrijednost 14 milijardi eura, a koja će za BiH značiti do sada neviđene prilike. Međutim, treba uputiti na činjenicu da sredstva nisu unaprijed alocirana po godinama za svaku od država, već će iznosi ovisiti o zrelosti programa, a to u prijevodu znači kako je politička stabilnost ključni segment o kojem će ovisiti sposobnost BiH da povuče veće iznose sredstava.
Kada je riječ o položaju žitelja BiH, usporavanje inflacije uz rast standarda, odnosno primanja, mogu voditi poboljšanju stanja u kućnim proračunima. Rješenje je u provedbi ekonomskih reformi, uključujući i radno zakonodavstvo, a sve u cilju stvaranja preduvjeta za jačanje domaćeg gospodarstva, rast plaća, novih investicija koje uvijek rezultiraju i novim radnim mjestima te jačanjem ukupnog standarda.
Pisane vijesti
