Plinovod Južna interkonekcija, koji ima strateški značaj za gospodarske tokove Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i jugoistoka Europe u cjelini, te koji će osigurati prijeko potrebnu diversifikaciju izvora opskrbe, projekt je koji ima jasnu podršku Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, piše Večernji list BiH.
Na Južnu interkonekciju gleda se kao na način snažnijeg povezivanja BiH uz zapadni blok suvremenih demokratskih država, kao i na način osnaživanja gospodarskih tokova BiH, ali i Hrvatske, a poglavito kada se govori o novim standardima u energetici koji su došli do izražaja u svjetlu izmijenjenih geopolitičkih okolnosti.
U Bosni i Hercegovini napravljeni su značajni koraci naprijed kojima se uskoro može očekivati i početak realizacije. Naime, Vijeće ministara BiH nedavno je dalo punu potporu projektu Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. U cilju ubrzavanja svih aktivnosti Vijeće ministara BiH pozvalo je Vladu Federacije BiH da žurno predloži Parlamentu Federacije BiH zakonsko rješenje za realizaciju projekta. Na istoj sjednici, utvrđen je i prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izgradnji plinovoda. Kada je riječ o povezivanju s Hrvatskom, novi plinovod svakako će imati veliko značenje za nekoliko lokalnih zajednica u Hercegovini, ali i središnjoj Bosni. Projekt osigurava diversifikaciju pravaca i izvora opskrbe (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Republike Hrvatske) te daljnju plinofikaciju Bosne i Hercegovine, što će rezultirati i povećanjem tranzita prirodnoga plina kroz Republiku Hrvatsku.
Plinovod Južna interkonekcija bit će podijeljen na dvije glavne trase: kroz Hrvatsku uključuju dionicu Dugopolje - Zagvozd, ukupne dužine 52 km, te dionicu Zagvozd - Imotski - granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ukupne dužine 22 km, dok s bosanskohercegovačke strane ukupna dužina trase iznosi 169 km. Navedeni plinovod ulazio bi u Bosnu i Hercegovinu na prostoru Posušja, a zatim bi se granao u dva pravca, prvi prema Mostaru, a drugi preko Tomislavgrada, Kupresa i Bugojna do Novog Travnika.
Pisane vijesti
