Nastavak rasta cijena prehrambenih proizvoda, ali i temeljne inflacije ključni su razlozi zbog kojih je u projekcijama za ovu godinu izračun inflacije u Bosni i Hercegovini povećan u odnosu na očekivanja kakva su vladala krajem prošle godine. Drugim riječima, žitelji BiH morat će se još neko vrijeme boriti s rastućim udarima na svoj kućni proračun, a što je problem s kojim se pokušavaju izboriti već drugu godinu zaredom, tražeći način kako što racionalnije koristiti dostupna sredstva.
Prema očekivanjima Centralne banke BiH, usporavanje inflacije očekuje se počevši od drugog tromjesečja ove godine. Proljetni krug makroekonomskih projekcija za 2023. - 2024. Centralne banke BiH navodi kako je inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, projicirana na 7,7% u 2023. godini, što je za 1,6 postotnih bodova viša od vrijednosti iz prethodne projekcije. Naime, u prethodnoj projekciji inflacija je bila projicirana na 6,1%, a ovaj porast u novoj projekciji zasnovan je na daljnjem rastu cijena hrane, za koje se očekuje porast za 12% na godišnjoj razini u 2023., kao i rastu temeljne inflacije. Ipak, Centralna banka očekuje da će se inflacija smanjiti tijekom projekcijskog horizonta, pa je u 2024. procjena stope inflacije 2,6%. Rast plaća i dalje ne prati rast inflacije. Tako je osobna potrošnja, koja je najveći makroekonomski agregat, u tekućoj godini projicirana na 2,5%. Očekivanje umjerenog rasta osobne potrošnje posljedica je visoke inflacije i zaostajanja rasta nominalnih plaća za inflacijom iako se rast bilježi za većinu djelatnosti još od početka 2022. Nastavak rasta prosječnih plaća, kao i smanjenje nezaposlenosti, očekuje se i u projekcijskom razdoblju, premda su nepovoljna starosna struktura stanovništva i demografski trendovi čimbenici koji kontinuirano potiskuju osobnu potrošnju.
Kada je riječ o ukupnoj stopi rasta gospodarstva BiH, procjenjuje se na 1,6% što je ipak malo više u odnosu na ranije prognoze Centralne banke koje su govorile o rastu od 0,9%. Projekcija ekonomske aktivnosti u 2024., koja je revidirana naviše za čak 2,2 postotna boda, do razine od 3,2%, i dalje se ocjenjuje kao skromna, imajući u vidu razinu razvoja zemlje. Trendovi u ključnim makroekonomskim varijablama su nepromijenjeni u odnosu na projekcije iz studenoga 2022. Sličan je trend ekonomske aktivnosti glavnih trgovinskih partnera BiH, što značajno utječe prvenstveno na neto izvoz, pri čemu se procjenjuje kako će doći do usporavanja rasta trgovinske razmjene. No, i projicirani rast je skroman, uzimajući u obzir ukupnu snagu gospodarstva u BiH, a kada se tomu doda i procjena pada gospodarskih aktivnosti na onim tržištima o kojima uvelike ovise ekonomski tijekovi BiH, jasno je kako će biti potrebno provoditi nužne reforme koje imaju za cilj jačanje domaćeg gospodarstva.
Reforme koje bi trebale izravno utjecati na jačanje ulagačkog potencijala BiH su digitalizacija javne uprave, smanjenje birokracije prilikom registracije obrta i drugih poslovnih djelatnosti. No, tu je i sveobuhvatna reforma školskog sustava, odnosno prilagodba obrazovnog sustava potrebama tržišta rada kako bi se učinkovito izborila s rastućim problemom nedostatka radne snage u brojnim područjima. Kada je riječ o procjenama koje je nedavno izradila Direkcija za ekonomsko planiranje, ključni oslonac ekonomskog rasta tijekom ovog razdoblja trebala bi predstavljati domaća potražnja kroz povećanje privatne potrošnje i ulaganja. Entiteti, kao značajni nositelji investicijskih procesa, a poglavito u kontekstu cestogradnje, morat će se usmjeriti na održavanje zamaha koji je zabilježen u proteklim godinama, pritom jačajući i veze s međunarodnim financijskim institucijama, osobito Europskom bankom za obnovu i razvoj, Europskom investicijskom bankom, kao i Svjetskom bankom.
Pisane vijesti
