Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Čestitka ministra Grlića Radmana povodom Dana državnosti

Na današnji dan prisjećamo se izuzetnoga datuma u našoj suvremenoj povijesti, 30. svibnja 1990., kada je konstituiran prvi demokratski izabran višestranački Sabor te izabrani najviši hrvatski dužnosnici. Tada je i napokon otvoren put prema demokratskoj preobrazbi te ostvarenju suverene i samostalne hrvatske države.
Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman naglasio je tom prigodom kako se radi o prvom koraku na putu povratka hrvatskoga naroda i države europskoj civilizacijskoj, kulturnoj i političko-gospodarskoj tradiciji. No, za razliku od većine srednjoeuropskih naroda, koji su se mirnim putem oslobodili komunističkog režima i iskoristili svoje pravo na samoodređenje, hrvatski je narod morao obraniti svoju demokraciju i slobodu u predstojećem Domovinskom ratu. Nisu se svi mirili s idejom neovisne i demokratske Hrvatske.
Zahvaljujući odlučnom vodstvu, vizionarstvu i diplomatskoj umješnosti predsjednika Tuđmana, jedinstvu domovinske i iseljene Hrvatske, a ponajviše hrabrosti hrvatskih branitelja, u uvjetima nametnutoga rata ostvarena je davna želja hrvatskoga naroda za slobodnom državom. Domovinski rat bio je te treba ostati temelj slobode i suverenosti na kojemu gradimo našu sadašnjost, ali i budućnost.
Upravo stoga i smatramo kako trebamo danas snažno i iskreno poduprijeti nastojanja ukrajinskog naroda, koji na isti način želi samo ostvariti svoju punu slobodu i uvjete za nastavak života u miru i demokraciji. Za ostvarivanje punoga suvereniteta Ukrajine na cjelokupnom teritoriju, uz obranu od ruske agresije, nužno je i diplomatsko umijeće kako bi se stabiliziralo to područje. Isto vrijedi i za naše susjedstvo odnosno europski jugoistok, a time i za cijelu Europu.
U ostvarenju naših ciljeva, u posebice bremenitim okolnostima, hrvatska diplomacija je stasala u suvremenu službu vanjskih poslova i odigrala osobitu ulogu. Usporedno s Domovinskim ratom i postizanjem glavnih vojnopolitičkih i strateških ciljeva, ostvareno je i međunarodno priznanje Republike Hrvatske, uspostava diplomatskih odnosa s nizom država, članstvo u UN-u i puna afirmacija države na međunarodnom planu. Tada su nam prioriteti bili okončanje velikosrpske agresije, potvrda i obrana međunarodno priznatih granica Republike Hrvatske, zbrinjavanje stotina tisuća hrvatskih prognanika i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine svih nacionalnosti, i mirna reintegracije okupiranih područja.
Koliko smo postigli u međuvremenu i koliko su se naši prioriteti promijenili u relativno kratkom razdoblju, pokazuje ostvarenje brojnih političkih i gospodarskih ciljeva. Najznačajniji među njima su ulazak Republike Hrvatske u Sjevernoatlantski savez i Europsku uniju. Hrvatska je na međunarodnoj razini postala pouzdan i važan partner.
Za mjesec danas slavimo i desetu obljetnicu članstva u Uniji, gdje samostalno odlučujemo o vlastitoj sudbini, ali smo i ravnopravni dionik odlučivanja o budućnosti zajednice slobodnih europskih naroda. Sudjelujemo u daljnjem razvoju europskog projekta, ali pritom ne zaboravljamo vlastite nacionalne interese. Danas i uz potporu fondova EU-a uspješno mijenjamo i gradimo Hrvatsku, a najbolji primjer je izgradnja Pelješkog mosta i povezivanje hrvatskoga juga sa sjeverom.
Naše napore nedavno smo zaokružili ulaskom u Schengen i europodručje, čime je Republika Hrvatska postala dio najuže jezgre europskih integracija. Ovdje ne smijemo zaboraviti kako je jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini, skrb o iseljenim Hrvatima i hrvatskoj manjinama u susjednim i drugim europskim zemljama i nadalje jedan od naših glavnih vanjskopolitičkih prioriteta. I dok na kraju zaključujemo  kako su brojni izazovi još pred nama glede daljnjeg uređivanja i gospodarskog razvoja naše zemlje, stvorili smo kvalitetan okvir za bolji život hrvatskoga naroda i svih naših građana u slobodnoj Hrvatskoj za današnje i buduće naraštaje.
Svim Hrvaticama i Hrvatima u zemlji i inozemstvu, svim građanima Republike Hrvatske,  čestitam Dan hrvatske državnosti!

Priopćenja