Središnja banka Italije objavila je istraživanje o trenutnoj financijskoj stabilnosti talijanskog financijskog sustava. Prema njihovim pokazateljima utjecaji krize na međunarodnim bankarskim tržištima su bili skromni uslijed slabe povezanosti talijanskih banaka s problematičnim bankama. Pozitivnim je ocijenjeno i poboljšanje javnih financija u 2022. godini gdje je udio javnog duga u BDP-u pao za više od 5 postotnih bodova te se očekuje kako će nastaviti padati i do kraja ove godine s obzirom da nova talijanska vlada namjerava nastaviti s financijskom disciplinom. Razlike u prinosima između talijanskih i njemačkih državnih obveznica je stabilna uz poboljšanje likvidnosti na sekundarnim tržištima.
Likvidnost kućanstava je i dalje visoka, ali je visoka stopa inflacije smanjila realni dohodak te se tu predviđaju mogući problemi u budućnosti. Povećanje kamatnih stopa i inflacija povećava i ranjivost poslovnih subjekata te prvi podaci ukazuju kako je već došlo do znatno manjeg kreditiranja malih i mikro poduzeća, ali u ovom trenutku još uvijek ne postoje znaci veće nelikvidnosti. Postotak neprihodonosnih kredita je početkom godine i dalje bio u padu, ali s obzirom na inflatorne pritiske za očekivati je da će do kraja godine ponovno početi rasti.
Bankarski sektor još uvijek dobro posluje uz povećanu profitabilnost, unatoč padu depozita uslijed premještanja sredstava u državne vrijednosne papire te u manjoj mjeri u bankovne obveznice. Prema procjenama Središnje banke Italije rast dobiti talijanskih banaka u 2022. godini (temeljena značajnim dijelom na rastućim kamatama na kredite i prihodima od državnih obveznica) nastavit će se i do kraja ove godine, nakon čega se očekuje lagano usporavanje. Potencijalna opasnost postoji zbog skupljeg izvora financiranja, ali rizik likvidnosti je i dalje stabilan i za kratkoročna i srednjoročna dospijeća. Više od polovine iznosa depozita u bankama pokriveno je financijskim jamstvima.
Osiguravajuća društva pokazuju pad solventnosti u 2023. godini uslijed rastuće inflacije, ali situacija je u prosjeku EU i ne pokazuje znakove za zabrinutost. Pad dobiti je zabilježen u svim segmentima osiguranja.
Tržište nekretnina pokazuje znakove usporavanja, ali bez dramatičnog pada cijena (prema nekim prognozama cijene bi čak mogle nastaviti rasti u velikim gradovima). Rast kamata za sada ne bi trebao dovesti do većeg problema u solventnosti s obzirom da je 63% kredita ugovoreno s fiksnom kamatnom stopom, a trećina kredita s promjenjivom stopom ima određenu maksimalnu dopuštenu stopu. Povećanje prinosa na obveznice u drugoj polovici 2022. dovelo je do nerealiziranih neto gubitaka na ulaganja osiguravajućih društava, posebice u segmentu životnog osiguranja, ali je ipak došlo do smanjenja gubitaka u prvom kvartalu 2023.
U ovoj godini je zabilježeno smanjenje ukupnih financijskih sredstava kojim upravljaju društva za upravljanje imovinom, ali je njihovo poslovanje i dalje stabilno i u većem djelu profitabilno.
Trenutni pokazatelji ukazuju na stabilnost talijanskog financijskog sustava, ali kao i ostalim zemljama euro zone, ostaju neizvjesnosti uslijed geopolitičkih napetosti, inflatornih pritisaka i negativne prognoze rasta. Kućanstva i kompanije su financijski stabilnije nego za prethodnih financijskih kriza, ali inflacija i povećanje kamatnih stopa mogli bi dovesti do problema u solventnosti što bi se tada nužno odrazilo i na likvidnost banaka. Generalne prognoze Središnje banke ipak ostaju umjereno optimistične.
Pisane vijesti
