Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Berlinu ugostilo je 13. travnja Muzej Slavonije iz Osijeka. Dr. sc. Marina Vinaj pred okupljenom hrvatskom i njemačkom publikom održala je predavanje „Povijest Osijeka kroz povijest osječkih novina“. Predavanje je održano na hrvatskom jeziku uz prijevod na njemački jezik. U ime veleposlanika Gordana Bakote uvodnu riječ održao je diplomatski savjetnik Domagoj Marić iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Berlinu, koji je moderirao događaj.
Kako je istaknula dr. Vinaj na početku predavanja, Muzej Slavonije osnovan je 1877. godine kao Muzej slobodnoga i kraljevskoga grada Osijeka, i to nakon što je osječki trgovac Franjo Sedlaković gradu poklonio svoju zbirku. Danas je Muzej Slavonije najstarija kulturna institucija u Slavoniji, koja je od 1994. g. proglašena kulturnom institucijom od nacionalnoga značaja.
Važan dio muzeja predstavlja zbirka osječkih novina. U muzeju se čuvaju novine od 1848., godine u kojoj je Osijek dobio prve tiskane novine, do kraja Drugoga svjetskoga rata, a posebno mjesto u zbirci obuhvaćaju novine na njemačkom jeziku. Prve osječke novine bile su
Der Volksredner für Vaterland Freiheit und Gesetz iz 1848. g., tiskane u tiskari Dragutina Divalda. U Osijeku 1864. godine počinju izlaziti novine
Esseker Lokalblatt und Landbote, koje su imale dopisnike iz Beča i Pešte. Na prijelazu stoljeća grad je bio drugo najveće i gospodarski najrazvijenije središte nakon Zagreba, s velikom zajednicom koja je komunicirala uglavnom na njemačkom jeziku. Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine u Osijeku se sve više osjeća snažan promađarski utjecaj. Unatoč tome, prijelaz s 19. na 20. stoljeće vrijeme je velikog gospodarskog i društvenog napretka grada. U ranije sagrađenoj kazališnoj zgradi 1907. godine utemeljeno je Hrvatsko narodno kazalište, a u to su vrijeme u gradu bila aktivna tri kina: Uranija, Raval i Slavija. Osijek je 1884. dobio konjski tramvaj, koji je 1926. zamijenjen električnim.
Kako je istaknula dr. Vinaj, u Osijeku je od 1848. do 1945. izlazilo 27 novina na njemačkom jeziku. Jedne od najznačajnijih bile su
Die Drau, koje su 1885. godine imale i prilog na hrvatskom jeziku imena
Osječki list: pučki organ za narodno-gospodarstvenu politiku, pouku i zabavu. Uz
Die Drau druge najutjecajnije novine na njemačkim jeziku bile su
Politisches Tagblatt – Slavonische Presse. Za razliku od
Die Drau, koja se sve više dobivala promađarski element,
Slavonische Presse imale su snažniji hrvatski karakter, iako su izlazile na njemačkom jeziku. Prvi samostalni osječki list na hrvatskom jeziku
Narodna obrana, poslije preimenovana u
Hrvatsku obranu, utemeljen je 1902. godine. Uskoro je počeo izlaziti i
Hrvatski list, koji je s početne naklade od 1700 pretplatnika tijekom prve godine postojanja krajem 1923. godine izlazio u gotovo 6000 primjeraka.
Hrvatski list bio je prvi osječki tiskani medij koji je imao posebne tematske priloge npr. Za žene i djecu, čime je držao visoku čitanost u gradu i okolici. Tijekom Drugoga svjetskog rata
Hrvatski list bio je jedino tiskano glasilo koje je izlazilo u Osijeku; posljednji broj
Hrvatskog lista objavljen je 14. travnja 1945. godine. Najvažnije današnje dnevne novine u Slavoniji,
Glas Slavonije, počele su izlaziti kao ratno glasilo Narodne fronte Slavonije u lipnju 1943. godine. Izdanjem od 16. kolovoza 1945. godine
Glas Slavonije postao je dnevni list. Prema riječima dr. Vinaj,
Glas Slavonije bio je središnje tiskano glasilo grada i tijekom Domovinskog rata, kada je pedesetak djelatnika uređivalo, pisalo i izdavalo dnevni list u skloništima.
Nakon održanog predavanja nastavljeno je druženje s novinarima, njemačkom i hrvatskom publikom.
Pisane vijesti
