Prema izračunima Austrijskog instituta za gospodarska istraživanja (Wifo), povećanje cijena energije, volatilnost na energetskim tržištima i visoka inflacija rezultirali smanjenjem realnog raspoloživog dohotka, unatoč visokim stopama gospodarskog rasta. Prognoze pokazuju da će u 2024. godine biti raspoloživi dohodak svega 98,7% u odnosu na onaj 2019. g. Nominalni BDP je porastao za 9,9 %, a realni usklađen s inflacijom, porastom broja stanovnika i drugim čimbenicima, samo za 1,5%.
Austrijska vlada je potrošila milijarde eura na mjere za ublažavanje posljedica gubitka prihoda stanovništva izazvane inflacijom. No ekonomski stručnjak Gabriel Felbermayr iz Austrijskog instituta za gospodarska istraživanja (Wifo) smatra kako se s potporama najvjerojatnije pretjeralo. Felbermayr navodi da će inflatorni pritisci ostati visoki sve dok se budu pokušavali nadoknaditi svi gubitci prihoda. Prioritet je rasteretiti kućanstva s niskim primanjima i socijalno ugroženih, primjerice indeksacijom socijalnih naknada. Predlaže da građani s većim primanjima preuzmu veći dio tereta inflacije.
Kretanja u industriji bila su neočekivano otporna na krizu. Unatoč eksploziji cijena energije, industrijska proizvodnja je u Austriji ostala stabilna. U energetski intenzivnoj industriji poput proizvodnje metala i industrije papira došlo je do blagog pada. Međutim, industrijske tvrtke kao što su domaći proizvođač čelika Voestalpine i proizvođač građevinskih materijala Wienerberger, ostvarile su u 2022. godini rekordnu dobit. Domaća industrija je moderna i dobro pozicionirana, može se nositi s krizama, zaključio je ekonomist.
Pisane vijesti
