Bosanskohercegovačka dijaspora iz godine u godinu sve je brojnija. Za odlazak iz BiH zainteresirano je čak 51,3 posto mladih. Nemogućnost pronalaska posla, potplaćenost ili nemogućnost ostvarenja u struci, najčešći su razlozi zbog kojih je veliki broj mladih posljednjih godina kupio kartu u jednom smjeru.
Oko deset posto ukupnog novca koji se troši u BiH nije zarađen, već je riječ o doznakama bosanskohercegovačke dijaspore. Ukupni tekući transfer u 2021. iznosio je nešto više od četiri milijarde maraka, potvrđeno je iz Centralne banke BiH. Godinu prije taj iznos bio je veći od tri milijarde maraka. Razlozi povećanja doznaka iz inozemstva, odnosno privatnih novčanih transakcija, leže u boljem imovinskom stanju građana koji su od ranije u dijaspori te sve većem broju migranata iz BiH u inozemstvu koji počinju dostavljati novac u zemlju.
Prema službenim podacima, u prvih devet mjeseci 2022. dijaspora je u BiH poslala 2,61 milijardu maraka. Inače, dijaspora je u 24 godina, od 1998. do kraja 2021., službenim kanalima poslala u BiH više od 60 milijardi maraka. Međutim, procjenjuje se da je iznos novčanih doznaka iz dijaspore od rata na ovamo iznosio najmanje 100 milijardi maraka, a najvjerojatnije i dvostruko više od službene statistike, i to putem neformalnih novčanih transfera ili "iz ruke u ruku", koji nisu registrirani u platnom prometu i služe uglavnom za plaćanje računa, kupnju hrane i ostale troškove kućanstva, dok se rijetko koriste za ulaganja u biznis. U službene brojeve nisu uključena niti sredstva koja dijaspora u ljetnim danima potroši tijekom boravka u BiH. Ekonomisti su složni kako ove doznake imaju izniman utjecaj na novčane tokove te da uz izravne novčane doznake, iseljeništvo sudjeluje u domaćim gospodarskim kretanjima i kroz potrošnju tijekom boravka u domovini, trgovinu te kupnju nekretnina.
Pisane vijesti
