Ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sudjelovala je na Vijeću ministara kulture i audiovizualnih djelatnosti Europske unije u Bruxellesu. Ministarski sastanak, kojim je predsjedao češki ministar kulture Martin Baxa, bio je posvećen temi solidarnosti i potpore za ukrajinsku kulturu, uključujući kulturnu baštinu, koja je pretrpjela velika uništenja i razaranja.
Povjerenica Mariya Gabriel u svom obraćanju najavila je da Europska komisija ima u planu objaviti strateški dokument koji će pojasniti kako bolje iskoristiti prednosti kulture, poštujući pritom načelo supsidijarnosti.
Prisutnima se uživo obratio i ukrajinski ministar kulture i informiranja Oleksandr Vladyslavovych Tkachenko. Govorio je o jako teškoj situaciji vezano uz kulturni i kreativni sektor i medije te je predložio da EU ministri kulture izdvoje godišnje 1 % svog proračuna u iduće tri godine za pomoć Ukrajini.
Ministarska rasprava bila je usmjerena na moguće načine pružanja pomoći Ukrajini u vezi s budućom obnovom zemlje, ali i u pogledu hitne potrebe za očuvanjem, zaštitom i obnovom ukrajinske kulturne baštine. Ministri su naglasili kako je iznimno važno djelovati koordinirano, pokazati snažno jedinstvo i solidarnost europskih zemalja i umjetnika iz kulturnog i kreativnog sektora kako bismo potvrdili da nas kultura ujedinjuje jer je ona sam temelj europskog razmišljanja i stup mirne i zajedničke budućnosti.
Ministrica Obuljen Koržinek izvijestila je kolege ministre o sastanku održanom u ožujku ove godine na kojemu su hrvatski muzealci, konzervatori i restauratori s ukrajinskim stručnjacima razgovarali o konkretnoj pomoći u vidu hitne evakuacije i pohrane umjetnina te inventarnih knjiga na temelju vrijednog hrvatskog iskustva u Domovinskom ratu. Dodala je kako je potrebna oprema dostavljena u Lavov početkom svibnja. Ministrica je nadalje istaknula važnost digitalizacije te dokumentiranja i bilježenja baštine, s naglaskom na koordinaciju država članica kako bi se kod njih privremeno pohranila pokretna dobra. Ministrica je nekoliko riječi posvetila inicijativi za nabavu knjiga na ukrajinskom jeziku koje su se, počevši od lipnja ove godine, distribuirale u više od 200 hrvatskih knjižnica.
„Ključnim smatram uspostavu odgovarajuće koordinacije međunarodne zajednice, kao i komunikaciju i suradnju u koordinaciji ukrajinskih kolega i država članica EU, u daljnjim aktivnostima koje ćemo poduzimati. Posebno je važno evakuirati i digitalizirati muzejske i sakralne inventarne knjige i druge predmete, a što Europska komisija i druge države u svojim naporima također rade“, izjavila je ministrica te dodala da „Hrvatska nastavlja snažno osuđivati bilo kakve pogrešne i obmanjujuće informacije koje dopiru do javnog medijskog prostora. Svjedočimo naletu dezinformacija o ratu u Ukrajini te mi kao Europska unija moramo prigrliti koordinirani pristup. Mislim da je važno da ukrajinski projekt United News Marathon, koji nam je prezentirao Oleksandr, uspostavi partnerstvo s našim informativnim agencijama“.
Na vijeću ministara usvojena je Rezolucija o planu rada Europske unije za kulturu za razdoblje 2023. – 2026. godine i predstavljeno je Izvješće o napretku u vezi s trenutačnim stanjem rada na uspostavi Europskog akta o slobodi medija, kojim će se omogućiti javnim i privatnim medijima da lakše djeluju preko granica na unutarnjem tržištu Europske unije, bez nepotrebnog pritiska i vodeći računa o digitalnoj transformaciji medijskog prostora.
Ministrica je naglasila da je Hrvatska posvećena unaprjeđenju položaja medija s naglaskom na jačanje medijskog profesionalizma u izvješćivanju i borbu protiv širenja dezinformacija uz podršku aktu o medijskim slobodama koji se temelji na izvješćima EK o vladavini prava i revidiranoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) i na Aktu o digitalnim uslugama (DSA) i Aktu o digitalnim tržištima (DMA), kao i na novom EU Kodeksu dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, s ciljem rješavanja problema dezinformacija i podupiranja slobode i pluralizma medija, kako je utvrđeno u Akcijskom planu za europsku demokraciju (EDAP).
„Smatramo da treba pohvaliti pojedine teme koje se nalaze u tekstu – posebno dio koji se odnosi na zaštitne mjere protiv političkog upletanja u uredničke odluke i nadzora, stavljanje fokusa na neovisnost i stabilno financiranje javnih medija, kao i na transparentnost vlasništva nad medijima i raspodjelu državnog oglašavanja. Ovo su teme koje Hrvatska trenutno razmatra u pripremi novog Zakona o medijima, stoga ćemo biti angažirani u svim fazama daljnjih razgovora o ovom dokumentu“, rekla je ministrica.
Latvija je predstavila program grada Liepaja kao nositelja titule Europske prijestolnice kulture 2027. godine. Njemačka je skrenula pozornost na važnost kulturne i društvene uloge koju kulturne institucije moraju biti u stanju ispuniti, posebno u svjetlu trenutne energetske krize izazvane ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine, te naglasila potrebu za intenzivnijom razmjenom na razini europske kulturne politike. Europska komisija obavijestila je države članice o nedavnom imenovanju devete Zajednice znanja i inovacija Europskog instituta za inovacije i tehnologiju u području kulture i kreativnosti, uz pomoć koje će se osmisliti inovativna rješenja koja će tim sektorima i industrijama pomoći da postanu jači i otporniji.
Delegacije Estonije, Latvije, Litve i Poljske naglasile su potrebu ustrajanja u tome da europski pružatelji satelitskih usluga prekinu s emitiranjem ruskih propagandnih kanala i pozvale sve države članice da nastave osiguravati potpuno poštovanje režima sankcija. Komisija je izvijestila članice o programu 37. Međunarodnog sajma knjiga u Guadalajari, drugog najvećeg sajma knjiga na svijetu, koji će se održati od 25. studenog do 3. prosinca 2023., a na kojem će Europska unija sudjelovati kao počasni gost pod motom „Building a Union of Cultures“.
Na kraju sastanka ministrica kulture Kraljevine Švedske Parisa Liljestrand predstavila je prioritete i program švedskog predsjedanja Vijećem Europske unije od siječnja do kraja lipnja 2023. godine.
Pisane vijesti
