Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Hrvatska jača Savez ulažući u vlastitu obranu i sigurnost

Ministri vanjskih poslova NATO-a razgovarat će na sastanku u Bukureštu o tome kako osnažiti zajedničku potporu Ukrajini s obzirom na zimu koja dolazi i intenziviranje ruskih napada, rekao je u utorak hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman.
„Prvi put ćemo razgovarati s našim budućim saveznicima Finskom i Švedskom o konkretnoj pomoći koja bi trebala biti dugoročna, održiva i primjereno financirana”, rekao je Grlić Radman u izjavi za hrvatske novinare u Bukureštu.
Dodao je da će ih ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na drugom sastanku upoznati sa najnovijom situacijom u Ukrajini.
„Od njega ćemo iz prve ruke čuti prioritete i potrebe, kako možemo dalje pomoći”, rekao je.
 
Na dvodnevnom sastanku sudjeluje i visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, napomenuo je, jer je suradnja EU-a i NATO-a u vezi Ukrajine "krucijalna".
Hrvatska će na sastanku NATO-a poručiti da će i dalje pomagati Ukrajini, kao što je to obećala i na prvom parlamentarnom samitu Krimske platforme prije nešto više od mjesec dana u Zagrebu, rekao je ministar.
„Hrvatska je od samih početaka pomagala i pomagat će Ukrajini, politički, financijski i naravno vojno koliko to bude potrebno”, rekao je Grlić Radman.
 
Na sastanku će se po njegovim riječima razgovarati i o kapacitetima NATO-a i izdvajanjima za obranu, o čemu se razgovaralo i na samitu u Madridu potkraj lipnja ove godine.
Ministar je rekao da Hrvatska već sada izdvaja 2,16 posto BDP-a za obranu i 30,6 posto vojnog proračuna za modernizaciju zbog čega se nalazi među osam zemalja članica NATO-a koje ispunjavaju sve standarde.
„To samo po sebi govori da snažimo Hrvatsku, našu obranu, jačamo sigurnost, ali i snažimo i jačamo NATO savez”, rekao je.
 
U pogledu zemalja zapadnog Balkana u kontekstu rata u Ukrajini, ministar je rekao da se te zemlje moraju jasno odrediti kad je riječ o osudi ruske agresije i podržati europske vrijednosti i europsku zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.
„Te se zemlje moraju jasno odrediti kada je u pitanju osuda ruse agresije, kada je u pitanju nametanje sankcija Rusiji”, rekao je.
„Izražavanje solidarnosti mora biti evidentno, ne može biti samo na riječima”, naglasio je Grlić Radman.
 
Izvor: Hina/MVEP


Priopćenja