.jpg?preset=glavniSlider)
U Veleposlanstvu RH u Berlinu održana je u ponedjeljak, 7. studenoga 2022. godine, tribina pod naslovom „Budućnost Europe. Hrvatska iskustva u eurointegracijskom procesu iz perspektive Paneuropske unije“ na kojoj su glavni govornici bili profesor Pavo Barišić s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu i predsjednik Paneuropske unije Njemačke Bernd Posselt. Osvrćući se na iznimno turbulentan trenutak u kojem se Europa trenutno nalazi, veleposlanik Bakota uvodno je istaknuo da je održavanje tribine u prostorijama Veleposlanstva u godini u kojoj se obilježava trideseta godišnjica priznanja Hrvatske i stota godišnjica Paneuropskog pokreta čast i obveza. U pozdravnim riječima veleposlanik Bakota naglasio je snažnu proeuropsku orijentaciju aktualne hrvatske vlade, što će dodatno biti potvrđeno ulaskom Hrvatske u europodručje i Schengenski prostor od 1. siječnja 2023. godine. U kontekstu nedvosmislene proeuropske opredijeljenosti veleposlanik je podsjetio na veliku podršku koju Hrvatska daje napadnutoj Ukrajini, što potvrđuje i nedavno organizirani sastanak Krimske platforme u Zagrebu. U tom je smislu ključna politika Europske unije politika proširenja: veleposlanik Bakota prenio je pozdrave predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, koji su u sklopu sudjelovanja na sastancima Berlinskog procesa nekoliko dana ranije boravili u Berlinu.
Prvo je izlaganje održao Pavo Barišić, redoviti profesor na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu i bivši ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Zahvaljujući Veleposlanstvu na organiziranju okruglog stola, profesor Barišić istaknuo je ključnu ulogu Bernda Posselta u hrvatskom približavanju Europi, još od dolaska u Zagreb prije 31 godinu u svojstvu izaslanika Otta von Habsburga s ciljem osnivanja hrvatskog ogranka Paneuropske unije, do aktivnosti tijekom dvadesetogodišnjeg mandata u Europskom parlamentu, kada se u brojnim navratima snažno zalagao za punopravno hrvatsko članstvo u Europskoj uniji. Rasvijetlio je okolnosti osnivanja Paneuropske unije upravo u Berlinu prije sto godina, gdje je u novinama Vossische Zeitung objavljen proklamatski tekst „Paneuropa. Prijedlog“ Richarda Coudenhove-Kalergija. Osvrćući se na budućnost Europe, naglasio je činjenicu da je svijet danas, kao i prije sto godina, policentrično strukturiran, pri čemu je EU jedan od pet globalnih centara moći. Međutim, za razliku od četiri ostale svjetske sile, Europska unija jedina je koja je nastala iz nevolje, motivirana misijom širenja mira, zbog čega u odnosu na ostale globalne sile ima poseban vizionarski potencijal. Europska posvećenost mirovnom procesu svakodnevno se potvrđuje u europskoj politici prema Ukrajini, a kao posebno uspješno iskustvo valja istaknuti izgradnju demokratskih institucija, koje su u stanju suvereno riješiti eventualne konflikte unutar svojih granica. Proces europskog jedinstva ni u kom slučaju ne treba uzeti zdravo za gotovo, zbog čega europski projekt treba uvijek iznova približavati mladima, posebno na europskom jugoistoku, istaknuo je zaključno Barišić.
U svom izlaganju Bernd Posselt podsjetio je na vrijeme kada je osnovan ogranak Paneuropske unije u Hrvatskoj, a kada se Hrvatska suočavala sa snažnom agresijom kakvu danas pratimo na istoku Europe. Dajući presjek procesa europskih integracija, Posselt se prisjetio prvog proširenja Europske zajednice i truda koji je Ujedinjeno Kraljevstvo uložilo da pristupi u prvom valu proširenja, kao i prvih direktnih izbora za Europski parlament 1979., kada je radio kao asistent eurozastupnika Otta von Habsburga. Predstavivši težak proces ka punopravnom članstvu Hrvatske, koji je prema njegovim riječima bio nepravedan i daleko najteži u odnosu na ostale pregovaračke procese, Posselt je istaknuo suradnju s Andrejom Plenkovićem unutar Europskog parlamenta. Osvrćući se na islamizam, globalno siromaštvo, masivan demografski razvoj i klimatske katastrofe, panelist je naglasio da se radi o problemima koje neće biti moguće riješiti pojedinačno, nego samo na zajedničkoj europskoj razini. Stanovništvo Europske unije čini 7 % svjetske populacije sa silaznom putanjom, a kao primjer nemogućnosti pojedinačnog djelovanja Posselt je naveo Veliku Britaniju i politički razvoj u zemlji nakon izlaska iz EU. Naglašavajući načelo supsidijarnosti, Posselt je istaknuo da postoje područja u kojima trebamo više i manje Europe, jedno od onih gdje je potrebno više Europe svakako je vanjska i sigurnosna politika EU. No Unija treba poraditi i na aktivnoj mirovnoj politici i preventivnoj diplomaciji, kako bi se spriječile katastrofe prije nego što nastupe. U integriranoj Europi neće biti podjela na istok, zapad i jugoistok, a dok kod prostor između Hrvatske i Grčke ne bude sastavni dio Europske unije, proces europske integracije neće biti gotov, zaključio je Bernd Posselt, dodavši da Njemačka čini dosta ali mora napraviti još više za europsku budućnost Zapadnog Balkana.
Na poziv veleposlanika Bakote zaključno su nekoliko riječi uputili apostolski nuncij u SR Njemačkoj Nikola Eterović i banjalučki biskup Franjo Komarica, koji je prisustvovao tribini. Prema riječima nuncija Eterovića, dvojica apostolskih nuncija, jedan u Bruxellesu a drugi u Strasbourgu, svjedoče o važnoj prisutnosti Vatikana u europskim središtima. Nuncij Eterović podsjetio je da u Europi živi 75% kršćana, čime čine tihu većinu na europskom kontinentu i predstavljaju veliki potencijal da se na europskom kontinentu postigne ekumenski dijalog. Osvrćući se na rat u Ukrajini, monsinjor Eterović podsjetio je da je pet godina bio apostolski nuncij u Ukrajini, kada se osobno uvjerio da je kršćanska prisutnost u Europi budućnost starog kontinenta i snažan jamac sigurnosti i mira. Banjalučki biskup Komarica istaknuo je da je već preko trideset godina član Paneuropske unije i upoznao prisutne s radom Europskog centra za mir i suradnju Marija Zvijezda u Banjaluci. Aludiravši na utemeljenje samostana trapista, biskup Komarica rekao je da su tijekom habsburške uprave u samostanu živjeli redovnici iz šesnaest europskih zemalja, što je bila svojevrsna Paneuropska unija pola stoljeća prije formalnog osnutka Paneuropske unije. Među brojnom publikom okupljenom u Veleposlanstvu RH u Berlinu bio je zastupnik Bundestaga Knut Abraham i mnogi drugi predstavnici javnog života glavnog grada Njemačke.
Pisane vijesti
