U prvoj polovini 2022. godine talijansko gospodarstvo zabilježilo je pozitivne rezultate unatoč nepovoljnim uvjetima uzrokovanima prvenstveno ruskom agresijom na Ukrajinu. Ovo je rezultat rasta opsega građevinskih radova (+5,3 posto u prvih 9 mjeseci u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), oporavka turističkog sektora, značajnog rasta izvoza (+7,9 posto), daljnjeg rasta potrošnje kućanstava (+3,3 posto), popuštanju epidemioloških mjera, provođenja mjera pomoći talijanske vlade gospodarstvu i kućanstvima za borbu protiv rastućih cijena energenata (gotovo 60 milijardi eura u razdoblju od godine dana), ali i otpornosti i diversifikaciji talijanske industrije.
Unatoč dobrim početnim rezultatima, većina stručnjaka predviđa kako će ova jesen donijeti jačanje negativnih faktora koji će bitno usporiti ili čak zaustaviti ovaj rast. Gospodarstvo najviše pogađa visoka cijena plina koja snažno utječe na inflaciju (+8,9 posto). Talijanska gospodarska komora Confindustria procjenjuje kako će ukupni troškovi energije za gospodarstvo u ovoj godini porasti za čak 110 milijarde eura u odnosu na 2019., što će dovesti do smanjenja profita kompanija i onemogućiti ulaganje u proizvodnju, na što će još dodatno negativno utjecati i povećanje kamatnih stopa. S obzirom da je visoka stopa inflacije izazvala realan pad osobnih prihoda za oko 4 posto, za očekivati je kako će doći i do smanjenja osobne potrošnje. Razina potrošnje se za sada održava zahvaljujući visokim iznosima štednje kućanstava (126 milijardi eura) kumuliranom tijekom pandemijskog razdoblja, ali pitanje je do kada će ona izdržati. Prema procjenama Confindustria-e, ukoliko ne dođe do razrješenja ukrajinske krize i smanjenja cijena plina, Italija će do kraja ove godine zabilježiti rast BDP-a od 3,4 posto (temeljen najviše na rastu ostvarenom u prvoj polovini godine) uz ulazak u stagnaciju bez daljnjeg rasta u prvoj polovini 2023. godine. Središnja banka predviđa čak i blagi pad (-0,2 posto). Prognoze stagnacije temelje se na predviđanjima smanjenja osobne potrošnje i smanjenju potražnje na glavnim izvoznim tržištima - Europi i SAD-u, iako za sada jaki dolar i dalje potiče rast izvoza u SAD koje predstavlja drugo po veličini izvozno tržište (12 posto ukupne vrijednosti izvoza). Ovome treba nadodati kako će trgovinska bilanca Italije po prvi put od 2011. godine zabilježiti deficit (-0,7 posto) uslijed povećanja vrijednosti uvezenih energenata.
Prema podacima talijanskog Instituta za statistiku stopa nezaposlenosti je lagano porasla u rujnu (na 8,1 posto) što se dijelom može pripisati i kraju turističke sezone. S obzirom na veliki broj nepopunjenih radnih mjesta, ne očekuje se veliki rast stope nezaposlenosti bez obzira na krizu, ali za očekivati je manju zaposlenost u industrijskom sektoru te se prema procjenama Središnje banke Italije u 2023. očekuje stopa nezaposlenosti od 8,7 posto.
Značajno je postignuće stabiliziranje javnih financija u ovoj godini te će prema predviđanjima Confindustria-e zaduženje javne uprave iznositi do kraja godine 5,1 posto uz daljnje smanjivanje u 2023. godini na 3,5 posto. Povećanje iznosa prikupljenog poreza u proračunu (+9,3 posto) omogućilo je vladi provođenje mjera pomoći gospodarstvu i kućanstvima bez povećanja deficita. Javni dug u odnosu na BDP u ovoj godini iznosi 145,5 posto ,što predstavlja pad za čak 4,7 bodova u usporedbi s 2021. U 2023. očekuje se pad javnog duga na stopu od 144,9 posto BDP-a. Bankarski krediti privatnom sektoru bilježe snažan rast u ovoj godini (3,7 posto) i to najviše u proizvodnom sektoru i građevinarstvu. Prema podacima Središnje banke Italije u ovom kvartalu osjetno su porasli kratkoročni krediti za obrtna sredstva što ukazuje na slabiju likvidnost kompanija. U svakom slučaju, u ovom trenutku nije lako predvidjeti sve ključne faktore koji će utjecati na gospodarska kretanja u sljedećoj godini, posebice u svjetlu provođenja najavljene opsežne porezne reforme i izmjene talijanskog nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Pisane vijesti
