Svjetska banka očekuje kako će ekonomski rast Bosne i Hercegovine u ovoj godini porasti za 4 posto, u odnosu na raniju prognozu od 2,7 posto. Pandemija, ruska agresija na Ukrajinu, i stalne unutarnjopolitičke napetosti nanijeli su značajan trošak bh. ekonomiji. Kao rezultat toga, smatra se kako je malo vjerojatno da će Bosna i Hercegovina dostignuti razine rasta predviđene prije pandemije. Realni BDP u prošloj godini je porastao za 7,5 posto, a snažna ekonomska aktivnost nastavljena je u prvoj polovici 2022. s realnim rastom proizvodnje od 5,9 posto, te investicijama koje su porasle 24 posto, dok je privatna potrošnja ostala nepromijenjena, podržana doznakama i kreditnim rastom. Inflacija je tijekom godine skočila na 12,3 posto u razdoblju siječanj-srpanj u usporedbi s 0,4 posto tijekom istog razdoblja prošle godine, slabeći realni raspoloživi dohodak. Realni BDP trebao bi usporiti na 4,0 posto u 2022. jer se očekuje kako će se rast privatne potrošnje prepoloviti zbog slabljenja realnog raspoloživog dohotka. Gledano srednjoročno, stvarni rast mogao bi dosegnuti 3,2 posto do 2024. godine, uglavnom potaknut privatnom potrošnjom potpomognutim doznakama i sve jačim tržištem rada. Ulaganje u energetiku i infrastrukturu (vjetrenjače, Koridor Vc, itd.) dodatno će stimulirati rast, iako ne u istoj mjeri kao i 2021. i 2022. godine. Povratak na fiskalni suficit očekuje se tek 2024. godine. S obzirom na to da inflacijski pritisci traju duže nego što se u početku očekivalo, Svjetska banka prognozira inflaciju u Bosni i Hercegovini oko 11 posto u 2022., a stabiliziranje na stope prije pandemije tek u razdoblju 2023.-2024. godine.
Pisane vijesti