Državna tajnica Andreja Metelko-Zgombić sudjelovala je na prvom formalnom sastanku Vijeća za opće poslove pod češkim predsjedanjem, održanom 20. rujna 2022. u Bruxellesu.
Predstavljeni su prioriteti češkog Predsjedništva Vijećem EU, koje Hrvatska podržava, naročito fokus na nastavak sveobuhvatne pomoći Ukrajini u svjetlu ruske agresije i oslovljavanju s time povezanih sigurnosnih, energetskih, gospodarskih i drugih izazova, jačanje strateške otpornosti Unije i europske demokracije.
Pripremajući sastanak Europskog vijeća 20. i 21. listopada 2022., Vijeće je bilo usredotočeno na Ukrajinu, energetska i gospodarska pitanja te vanjske odnose. Državna tajnica Metelko-Zgombić istaknula je važnost jedinstva Unije i uske suradnje s transatlantskim i drugim ključnim partnerima kad je riječ o sveobuhvatnom pristupu Ukrajini, uključujući sankcije koje su se pokazale učinkovitim odgovorom na rusku agresiju. Pritom je bitno sagledati i širi geopolitički kontekst, te naročito implikacije na zapadni Balkan. Rasprava čelnika trebala bi svakako uključiti i situaciju u Bosni i Hercegovini, imajući u vidu održavanje općih izbora, naglasila je državna tajnica. Istovremeno je važno ubrzati aktivnosti kako bi se zaštitilo građane od visokih cijena energije i inflacije, koje će se nadovezati na već poduzete nacionalne mjere u interesu naših građana, domaćinstava i gospodarstva. Zbog toga se založila za što skoriji politički dogovor o žurnim mjerama na europskoj razini za ograničenje cijena energenata, kao i raspravu o svim daljnjim mjerama koje će pridonijeti stabilnosti opskrbe i cijena. Istaknuta je i važnost daljnjih koraka u cilju reforme europskog energetskog tržišta i razdvajanje cijene električne energije od cijene plina te uspostava europske platforme za nabavu plina.
Vijeće je razmijenilo mišljenja o dokumentima kojima započinje godišnji ciklus zakonodavnog programiranja EU: Pismu namjere Europske komisije od 14. rujna 2002., te Izvješću o strateškom predviđanju za 2022. pod nazivom „Povezivanje zelene i digitalne tranzicije u novom geopolitičkom kontekstu”. Ova će se rasprava nastaviti na sljedećem sastanku Vijeća razmatranjem Programa rada Komisije za 2023. godinu. Hrvatska je pozdravila opći smjer i prioritete djelovanja Komisije u kontekstu ruske agresije, ali i dugoročnih ciljeva Unije, naglašavajući važnost ustrajanja u europskoj solidarnosti i jedinstvu. Pored fokusa na ublažavanje posljedica energetske krize za građane i gospodarstva, nastavka zelene i digitalne tranzicije, jačanja otpornosti i sigurnosti, te smanjenje strateških ovisnosti Unije i jačanje europske demokracije, Hrvatska ističe važnost zadržavanja fokusa na vjerodostojnu politiku proširenja, utemeljenu na vlastitim postignućima, i potpore svih šest država zapadnog Balkana, kao i na europsku budućnost Ukrajine, Moldove, te Gruzije.
Slijedom ishoda Konferencije o budućnosti Europe, koja je zaključena u svibnju, nastavljena je razmjena mišljenja oko mogućih koraka za provedbu prijedloga Konferencije, naročito onih koji su u nadležnosti Vijeća, gdje su Hrvatska i mnoge države naglasile važnost jedinstva i konsenzusa u donošenju odluka.
U okviru Godišnjeg dijaloga o vladavini prava održana je razmjena mišljenja o nalazima trećeg Godišnjeg izvješća Komisije o stanju vladavine prava u EU. Državna tajnica podržala je rad Komisije i snažan fokus Unije na vladavinu prava, kako kroz ovaj proces preventivne prirode koji analizira stanje, trendove i izazove u vladavini prava u EU, tako i kroz druge komplementarne instrumente, kao i nove zakonodavne inicijative.
Komisija je izvijestila o situaciji u odnosima EU-a i Ujedinjene Kraljevine, s naglaskom na pitanje provedbe Protokola o Irskoj/Sjevernoj Irskoj, gdje je u interesu Unije osigurati pravnu sigurnost i poštivanje međunarodnog prava, ali i stabilnost odnosa s Ujedinjene Kraljevine kao važnim strateškim partnerom.
Priopćenja
