Aktualno stabilan austrijski gospodarski oporavak, mogao bi znatno ugroziti izostanak ruskog plina. Austrija je do prije ukrajinske krize, prema procjenama, mogla računati sa snažnim rastom sve do 2026. godine i to po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 1,8% (dosada svega 0,8%/g). No ekonomisti, fokusirajući se na najgori scenarij, upozoravaju na rizike, koje vide u potencijalnom prekidu opskrbe plinom, ratu u Ukrajini i problemima u opskrbnom lancu, kao i drugim npr. pandemijskim ograničenjima. Ukoliko bi Austrija ostala potpuno odsječena od ruskog plina, računa se da bi morala smanjiti potrebe za plinom za 27%.
U tom slučaju uslijedila bi ozbiljna ograničenja proizvodnje. Prognozira se kako bi domaćinstva smanjila potrošnju plina za 20% a potrošnja električne energije pala za čak 1/3. Najjače bi pogođena bila industrija. Osobito oni sektori koji teško mogu prijeći na druge izvore energije. To bi uzročilo pad proizvodnje za 13%, BDP-a od zime 2022. do zime 2023. godine za 3% te dvostruki porast inflacije, na 13%. Austrija užurbano radi na punjenju plinskih rezervi kako bi se osigurala za nadolazeću zimu, koje su zasada svega napola pune.
Ukoliko se ne uspije prikupiti dovoljno plina plan je uvesti ga, doduše po visokoj cijeni, iz sjeverne Europe za što je naftni koncern OMV osigurao dodatne kapacitete plinovoda.
Pisane vijesti
