Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Ministrica Tramišak sudjeluje u Luxembourgu na Vijeću ministara zaduženih za Kohezijsku politiku.

U svojoj izjavi ministrica je izjavila kako na Vijeću ministara zaduženih za Kohezijsku politiku razgovaraju o Osmom izvješću o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji.

Hrvatska završava proces pregovaranja s Europskom komisijom o usvajanju programa za Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027.
 
Za novo programsko razdoblje Hrvatska ima na raspolaganju više od 9,2 milijarde eura koje su usmjerene u 3 velika operativna programa:
- Program Konkurentnost i kohezija
- Integrirani teritorijalni program
- te program Učinkoviti ljudski potencijali za koji je upravljačko tijelo u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
 
„Ovo je izdašan paket sredstava koji nam je na raspolaganju kako bismo postigli najvažnije ciljeve Europe koji su usmjereni na pametnu i zelenu Europu koja je socijalno i prometno povezanija“, kazala je ministrica Tramišak.
 
Tijekom svog izlaganja na Vijeću ministara za Kohezijsku politiku ministrica Tramišak zahvalila se na organizaciji ovog aktualnog i pravovremenog sastanka, organiziranog na početku nove financijske perspektive i u vrijeme višestrukih zdravstvenih, sigurnosnih, gospodarskih i energetskih kriza.

“Govoreći o krizama, rat u Ukrajini je postao središnje pitanje u našim političkim i humanitarnim aktivnostima i narativima, što je generiralo nove ili potenciralo postojeće probleme”, istaknula je ministrica Tramišak.

“Rasprava o ishodima Osmog izvješća o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji i razmjena konkretnih osobnih iskustava o provedbi Kohezijske politike u područjima obuhvaćenim Osmim izvješćem vitalna je iz dva razloga. Prvo, utvrdit će koliko smo bili uspješni u otklanjanju regionalnih razlika posljednjih godina, i drugo, možemo zamisliti koje korake trebamo poduzeti kako bismo se uhvatili u koštac s budućim razvojnim izazovima”, naglasila je Tramišak.

Ministrica Tramišak je rekla kako su u fokusu današnje razmjene mišljenja prije svega načini rješavanja razvojnih zamki, podrška područjima sa teritorijalnim posebnostima i specifičnim potrebama i kapacitetima, te važnost bliskog partnerstva s lokalnim dionicima po principu supsidijarnosti.

U novoj financijskoj perspektivi 2021.-2027. Hrvatska ima na raspolaganju više od 9,2 milijarde eura za tri programa Kohezijske politike – Program Konkurentnost i kohezija, Integrirani teritorijalni program i Program Učinkoviti ljudski potencijali, koji su osmišljeni kako bi ciljanim pozivima podržali ulaganja i projekte vezane uz specifične probleme i izazove na regionalnoj i lokalnoj razini, objasnila je ministrica Tramišak.

“Naš glavni cilj je osigurati zeleniju, digitalniju i veću društvenu koheziju za naše građane. Osigurali smo daljnje jačanje teritorijalnog aspekta u okviru Programa Konkurentnosti i kohezije. Važno je istaknuti da smo sredstva usmjerili u ruralna područja (potpomognuta i brdsko-planinska područja) u okviru specifičnih ciljeva koji doprinose smanjenju klimatskih promjena, olakšavanju svakodnevnih komunikacija i poboljšanju kvalitete života (stanovanje, pristup jednakom obrazovanju i primarna zdravstvena zaštita). U skladu sa zahtjevima tematske koncentracije, najveći dio raspoloživih sredstava dodijeljen je Pametnijoj EU – 33% i Zelenijoj EU – 37% budući da ona imaju najveću dodanu vrijednost i najveći doprinos EU prioritetima i europskim prioritetima”, kazala je ministrica.
 
Ministrica Tramišak je dodala da će Hrvatska staviti poseban naglasak na regionalne i lokalne lance vrijednosti i prioritetne niše u procesu industrijske tranzicije, kako bi ubrzala i potaknula rast i razvoj u sljedećim godinama.
 
“Potrebno je okrenuti se regionalnoj i lokalnoj razini ako želimo uskladiti svoje investicijske ciljeve sa stvarnim potrebama i potencijalima na terenu. Cilj nam je potaknuti lokalne dionike – i predstavnike vlasti i poduzetnike na stvaranje partnerstava i razvoj inovacija, novih proizvoda i strateškog brendiranja unutar prioritetnih niša definiranih Planovima industrijske tranzicije hrvatskih regija”, istaknula je ministrica.

Tramišak je istaknula da hrvatski primjer potvrđuje da je provedba politika na razinama koje su bliže građanima ključna za dosljedan rast i razvoj cijele zemlje.

“Govoreći o konkretnim akcijama na terenu, Hrvatska planira izdvojiti oko 506 milijuna eura za poduzetnike Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske za jačanje regionalne konkurentnosti, smanjenje regionalnih razlika, poticanje aktivnosti pametne specijalizacije i jačanje položaja naših regionalnih gospodarstava u globalnih lanaca vrijednosti. S tim u vezi, pozvali smo lokalne dionike da budu aktivni u novom programskom razdoblju, uključe se i informiraju o mogućnostima koje im se pružaju u korištenju EU fondova. Drugim riječima, potaknuli smo ih da budu aktivni sudionici u razvoju Hrvatske”, rekla je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Ministrica je naglasila kako je trenutni hrvatski prioritet odobrenje Partnerskog sporazuma kao i operativnih programa. To je ključno za pravovremeni početak provedbe našeg novodefiniranog investicijskog okvira koji potiče ravnomjeran gospodarski i društveni razvoj svih dijelova zemlje, s fokusom na zelenu, digitalnu i demografsku revitalizaciju, u skladu s političkim prioritetima i općim ciljevima Europske unije, kazala je ministrica.

Ministrica je zaključno istaknula kako nas Osmo izvješće o koheziji podsjeća da živimo u vremenima koji se brzo mijenjaju i izazovima kojima se moramo brzo prilagoditi, i vremenima kada ih možemo okrenuti izazove u prilike.

“Kao što je istaknuto u našim dobro pripremljenim zaključcima Vijeća o Komunikaciji Komisije „Kohezija u Europi do 2050.“, kohezijska politika igra jednu od najvažnijih uloga u povećanju mogućnosti jer „donosi koristi za sve regije“ u Europi”, istaknula je ministrica.

Ministrica Tramišak je kazala kako je ključno što prije krenuti u provedbu operativnih programa kako bismo odgovorili na sve aktualne i potencijalne nove krize.
 
“Također, vrlo je važno postići dogovor o fleksibilnijem pristupu u pogledu mogućih promjena operativnih programa. Željela bih istaknuti dobar primjer inicijative CRII. Osim toga, željela bih naglasiti da podržavamo i stvaranje izborne pričuve od 5% u programima za nepredviđene situacije i nove izazove”, naglasila je ministrica.

Zaključno, ministrica je rekla kako je brz početak provedbe Kohezijske politike 2021.-2027. ključan i nema više vremena za gubljenje ako želimo ostvariti svoje ciljeve zacrtane u novim programskim dokumentima. Prihvaćanje nacionalnih prijedloga i rješenja način je prihvaćanja različitih preduvjeta, kao i gospodarskih i demografskih aspekata svake države članice. CPR sa svojim pratećim propisima svima nam daje sveobuhvatan zakonodavni okvir, ali načini provedbe na terenu trebaju biti prilagođeni, prilagođeni neravnomjernoj razini razvoja, rasta i gospodarskog napretka naših regija.

Pisane vijesti