U povodu 77. spomendana žrtvama Bleiburške tragedije veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji Daniel Glunčić 13. svibnja 2022. godine položio je vijence i zapalio svijeće kod spomenika na Lojbaškom polju. Veleposlanik Glunčić položio je vijence i u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskoga Sabora Gordana Jandrokovića i izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića.
U večernjim satima veleposlanik Glunčić nazočio je misi zadušnici u župnoj crkvi u Bleiburgu koju je predvodio vlč. Tomislav Markić, nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu.
Nastavno na najnovija događanja vezano uz komemoraciju u Bleiburgu Veleposlanstvo RH u Austriji uputilo je austrijskim medijima dodatno pojašnjenje:
„Na spomendan žrtvama Bleiburga 15. svibnja, Hrvatska, a time i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji, obilježava veliku humanitarnu tragediju neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Više desetina tisuća ljudi, u prvom redu Hrvata, ali i pripadnika drugih nacionalnosti, ubijeno je u dugom maršu smrti koji je krenuo od Lojbaškog polja, a njihovi su posmrtni ostaci zakopani po šumama Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugim mjestima na području zemalja bivše Jugoslavije.
Pritom se ne smije zaboraviti da na Bleiburgu nisu stradali isključivo sudionici rata kojima se paušalizirano pripisuje krivnja, kao što to neke austrijske grupacije rado žele prikazati u javnosti. U maršu smrti stradao je i velik broj civilnog stanovništva, obitelji s djecom, mladih, predstavnika ondašnjih crkvenih i ostalih institucija, ratnih izbjeglica te razoružanih regruta koji su pod utjecajem propagande izbjegli u Austriju i na Bleiburgu se predali zapovjedništvu britanske vojske, a koja ih je, potom, predala Jugoslavenskoj armiji.
Način na koji su izvršena ubojstva, gledano iz perspektive kršenja ljudskih prava, i onda je, kao i danas, bio i ostao strašan zločin. I u tom se svjetlu mora promatrati i razumjeti smisao komemoracije u Bleiburgu.
Želimo jasno naglasiti kako Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji najoštrije osuđuje svako nastojanje određenih grupacija, odnosno pojedinih osoba, koji iz bilo kojeg razloga pokušavaju zlouporabiti komemoraciju u Bleiburgu za propagiranje svojeg ekstremističkog svjetonazora, odnosno jedne propale ideologije.
Svaki nacionalizam, fašizam, antisemitizam, ideje i ideologije povezane s njima, pokušaji povijesnog revizionizma i rasizam ne samo da su za osudu, već se protiv njih treba boriti na svaki način, ponajprije njegovanjem kulture sjećanja i obrazovanjem mladih generacija.
Tim su više bili iritirajući i potpuno neprihvatljivi pokušaji pojedinih sudionika prošlogodišnjih okupljanja, koji žive u prošlosti i kojima je sjećanje na žrtve u drugom planu, da instrumentaliziraju i prisvoje komemoraciju u svrhu plasiranja svoje ideologije u javnom prostoru. Takva manipulacija osnovne ideje i namjere komemoracije doprinijela je etiketiranju svih sudionika dosadašnjih okupljanja u Bleiburgu fašistima. To je nedopustiva i bolna paušalizacija za sve one koji su u poratnim strahotama izgubili svoje bližnje, ali jednako tako i za sve Hrvatice i Hrvate, kako u Austriji tako i u Hrvatskoj i šire, koje pogađa sudbina bleiburških žrtava.
U svjetlu najnovijih događanja oko Bleiburga, nedopustiva je i bolna i svaka usporedba hrvatskog povijesnog grba s početnim bijelim poljem s kukastim križem ili drugim simbolima zločinačke mašinerije nacionalsocijalizma. Komentari pojedinih predstavnika medija kako se „SS simbol pretvara u bezopasni, srednjovjekovni grb" potpuno su neutemeljeni. Kukasti križ predstavlja ideologiju i politiku, hrvatski grb s početnim bijelim poljem bio je legitiman i često korišten državni simbol kroz povijest, pa tako i u bivšoj Jugoslaviji, gdje nije bio zabranjen i ponekad se koristio u kombinaciji s crvenom zvijezdom. Dakle, jednako su korišteni grbovi s početnim bijelim i crvenim poljem. Kao sastavni dio heraldike Habsburške monarhije i od svog prvog prikaza na tzv. „Tornju grbova“ u Innsbrucku 1499. godine, grb se i danas prikazuje na mnogim povijesnim građevinama diljem Austrije, a o čemu se govori i u Izvješću stručnjaka austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova iz 2021. godine (str. 82).
Nije sporno kako upotreba grba u kombinaciji sa drugim simbolima fašističke ideologije ima drugu konotaciju i kao takva nije prihvatljiva. Uklanjanjem sporno hrvatskog natpisa trebala je biti riješena kontekstualna problematika. Što se nije dogodilo.
Lokalne vlasti su naknadno uklonile i povijesni hrvatski grb što je u austrijskoj javnosti stvorilo pogrešan dojam da je grb s početnim bijelim poljem, koji je stoljećima bio obilježje hrvatskog identiteta, zabranjeni fašistički simbol.
Uklanjanje grba s nadgrobne ploče na Lojbaškom polju također je dalo gorak prizvuk crkvenoj komemoraciji. Dogodilo se upravo ono što se željelo izbjeći zabranom masovnog okupljanja. Oko povijesnog hrvatskog grba pokrenuta je bujica političkih rasprava, isključivo ideološki motiviranih, koje opet skreću pozornost u drugom smjeru zanemarujući pritom bit komemoracije, a to je sjećanje na žrtve. Naša demokratska tradicija, utemeljena na ljudskom dostojanstvu i ljudskim pravima, uči nas da ne nema i ne može biti političkog opravdanja za osvetu i počinjene zločine.
Stoga je nazočnost Veleposlanstva na polaganju vijenaca 13. svibnja 2022. i na svetoj misi u Bleiburgu isključivo znak sjećanja na desetke tisuća ljudi ubijenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a čija se sudbina desetljećima prešućivala.“
Pisane vijesti
