„Konferencija o budućnosti Europe zamišljena je kao jedinstveni projekt koji na puno intenzivniji način nego što su slični oblici komunikacije s građanima do tada trebala uključiti što veći broj Europljana u niz aktivnosti. To se učinilo sadržajno i brzo, kvalitetno i uz maksimalnu uključenost svih dionika“, rekao je premijer Plenković na konferenciji o budućnosti Europe.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je sudjelovao na Konferenciji o budućnosti Europe –Doprinos Republike Hrvatske i zahvalio svima koji su na različite načine dali doprinos „velikoj raspravi koja je trajala više od godinu dana, ali realno gledajući traje više od dvije godine, kada je za vrijeme hrvatskog predsjedanja pokrenut dokument kojim su se Vijeće, Komisija i Europski parlament trebali dogovoriti o tzv. okvirima rada ove konferencije, i gdje je Hrvatska dala svoj doprinos“.
„Nažalost, kao i mnoge druge aktivnosti, zbog Covida i okolnosti u kojima smo se našli te aktivnosti su bile odgođene na početak predsjedanja Portugala u prvoj polovici prošle godine“, kazao je i dodao da će Vlada danas na sjednici usvojiti dokument, cjelovitu informaciju o svemu onome što se u Hrvatskoj zbivalo kada je riječ o doprinosu naših građana, različitih institucija, političara, stručnjaka, akademske zajednice i medija o ovom važnom procesu približavanja Europe građanima i nastojanja da se nekad nažalost apstraktne europske institucije približe na vrlo konkretan način.
Premijer je kazao i da je današnja konferencija prigoda da obilježimo Dan Europe i istaknuo da je Konferencija o budućnosti Europe dala sjajan doprinos da se prijedlozi građana razmotre i da se vidi koje su to teme na koje hrvatski, a i europski građani traže odgovore.
„Kada se malo vratim u vrijeme rumunjskoga predsjedanja, kada smo raspravljali o tadašnjim izazovima za Europu, i svijet, i Europa pa i Hrvatska djelovali su nam nešto drukčije“, rekao je predsjednik Vlade i podsjetio:
„Mi smo u tom trenutku donijeli strateški program Unije za razdoblje od čak pet godina, 2019.- 2024., i govorili o političkim izazovima poput uređenog Brexita, rasta i konkurentnosti Unije u novim okolnostima, sa naglaskom na zelenu tranziciju, europski zeleni plan, kao odgovor na klimatske promjene, i provedbu održivijeg razvoja svih država članica“.
Podsjetio je i da je EU tada po prvi put uopće u povijesti institucije Europske unije, na hrvatsku inicijativu, uvrstila temu koja je egzistencijalna za više od polovice država članica, a to je pitanje demografske revitalizacije.
Plenković je kazao da je jedan od elemenata tada bila i konferencija o budućnosti Europe zamišljena kao jedinstveni projekt koji na puno intenzivniji način nego što su slični oblici komunikacije s građanima do tada trebala uključiti što veći broj Europljana u niz aktivnosti. Zaključio je da se to na vrlo strukturiran način učinilo zaista i sadržajno i brzo, kvalitetno i uz maksimalnu uključenost svih dionika.
Okolnosti u svijetu i Europi iz korijena promijenjene
„Danas su okolnosti u Europi i svijetu gotovo iz korijena promijenjene. Nitko od nas, kad smo pokretali ovaj proces, nije mogao pretpostaviti da će svijet biti suočen s najvećom pandemijom u proteklih 100 godina, pandemijom koronavirusa koji je predstavio izazove za naša društva, i u zdravstvenom, gospodarskom, financijskom i socijalnom smislu i ostavio duboke tragove i posljedice na funkcioniranje hrvatskoga, ali i europskih društava“, kazao je premijer.
„Nismo tada mogli ni slutiti da ćemo taman kada se polako osjetilo jenjavanje ove pandemije biti suočeni s brutalnom ruskom agresijom na Ukrajinu koja je srušila sve temelje međunarodnoga poretka, sva načela međunarodnog prava i izazvala posljedice za svijet i Europu kakve ne pamtimo od Drugog svjetskog rata“, istaknuo je premijer.
Kazao je da je to, prije svega, velika tragedija za ukrajinski narod, jer je skoro 13 milijuna Ukrajinaca napustilo svoje domove, a skoro 6 milijuna Ukrajinaca napustilo svoju zemlju.
„Humanitarne posljedice vidljive su i u zemljama u okruženju Ukrajine, a mi smo kao solidarna zemlja i prijatelj Ukrajine dali potporu prihvatu ukrajinskih izbjeglica. To ćemo činiti i dalje i podržavati ih u političkom, diplomatskom, gospodarskom, tehničkom i svakom drugom smislu na putu oporavka i na putu očuvanja suvereniteta i prije svega slobode, ali ovom konkretnom slučaju dodao bih identitet koji je u biti u srži ove brutalne politike Rusije“, rekao je Plenković.
Zahvaljujući ruskoj agresiji, imamo najveću energetsku krizu u zadnjih par desetljeća
Rekao je da je ruska agresija promijenila svijet, zato što imamo, zahvaljujući njoj, najveću energetsku krizu u nizu desetljeća iza nas:
„Imamo rast cijena energenata, rast cijena nafte, plina, posljedično rast cijena struje, a sve se to reflektira i na rast cijena hrane, sirovina i na niz proizvoda. Sad vidimo koliko smo povezani i koliko je ta kriza koju sada živimo produbila i energetsku i klimatsku i prehrambenu krizu koja je i ovako i onako trajala“.
Istaknuo je da su zbog toga rasprave o budućnosti Europe u ovom trenutku koncentrirane na tri temeljna područja.
Prvo je na izazove s kojima se Europa suočava ovim radikalno izmijenjenim okolnostima, drugo je na politike koje su nužne da bi se očuvalo jedinstvo, solidarnost i suradnja na razini država članica i treće na daljnje jačanje Unije radi njene djelotvornosti, uključivosti, a u konačnici jačanja njenog međunarodnog položaja.
„Unija po nama treba biti djelotvornija i prepoznati potrebe naših građana i država i donositi brza i učinkovita rješenja, što mislim da se u ove zadnje dvije godine permanentne krize i pokazalo, gdje smo na velike probleme nalazili zajedničke odgovore“, kazao je.
Predsjednik Vlade naglasio je da moramo biti uključivi i dati priliku svima da daju svoje ideje te da mora biti proces u kojem se svi ne samo osjećaju jednakima, nego daju jednaki doprinos i dobro se osjećaju zahvaljujući europskim politikama i onome što nam one donose.
Kao treće, kazao je da moramo nastaviti vječnu temu smanjivanja demografskog deficita i jačanja dvosmjerne komunikacije institucija sa građanima.
„Prvi izazov za budućnost Europe iz hrvatske perspektive u konačnici se reflektira na sam moto, ako se sjećate hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije, kada smo rekli da nam treba snažna Europa u svijetu punom izazova“, nastavio je premijer i dodao da smo gotovo anticipirali sve ove krize koje su se dogodile napravivši okvir naših prioriteta.
Europa je zajednica prava i vrijednosti država koje su slobodnom voljom odlučile biti dio te europske obitelji
„Hrvatskoj kao najmlađoj državi članici u jasnom je nacionalnom interesu snažna Europska unija“, kazao je Plenković.
Premijer je rekao da je to na tragu politike modernoga suverenizma, u kojoj jačamo realizaciju svih strateških ciljeva, podižemo kvalitetu života građana i jačamo konkurentnost gospodarstva upravo koristeći na razuman, potpun i kvalitetan način članstvo u EU.
„To za nas podrazumijeva i okupljanje suvereniteta na razini Unije. Taj proces nas osnažuje u ovako nesigurnom i nepredvidivom kontekstu globalnih okolnosti. Znamo da je aktualna globalna utakmica de facto između autoritarnih režima i demokracija. To ne smijemo zaboraviti“, istaknuo je.
Podsjetio je da su Europa i sve naše države demokracije koje su ispunile određene standarde i vrijednosti kojih se pridržavamo i koje dijelimo.
„Nije članstvo u Europskoj uniji samo korištenje sredstava kroz višegodišnji financijski okvir, ili pak novog instrumenta EU iduće generacije. Europa nije samo to“, kazao je i pojasnio:
„Europa je zajednica prava, prije svega, ali je Europa zajednica vrijednosti država koje su slobodnom voljom odlučile biti dio te europske obitelji.
Dodao je da je upravo zbog toga razvijanje i jačanje koncepta vladavine prava dobro za našu demokraciju i još bolje za hrvatsko gospodarstvo.
„Što nam je vladavina prava snažnija, to je slika Hrvatske prema onima koji žele poslovati ovdje bolja, pouzdanija, predvidljivija, i omogućit će bolju gospodarsku dinamiku“.
Hrvatska pred ulaskom u Schengen i eurozonu
Podsjetio je i da je Hrvatska pred završnim odlukama na razini europskih tijela za članstvo u Schengenskom prostoru i europodručju.
Kazao je da su to dvije dublje integracije kojima želimo pristupiti od momenta kad smo podnijeli zahtjev za članstvom, a to je bilo u veljači 2003. i koje predstavljaju realizaciju strateški definiranih ciljeva.
„Nije to nikakav korak ekstra, nije to nikakav pokušaj da se nešto napravi na brzinu, to je sustavan, strukturirani proces pun ispunjavanja vrlo zahtjevnih kriterija i sada, kao što smo i rekli, dolazimo u fazu godine isporuke i realizacije tih ciljeva“, kazao je premijer.
Dodao je da ćemo koristiti i na kvalitetan način Nacionalni plan oporavka i otpornosti:
„I tu smo među onima koji su najagilniji i najbrži. I u ispunjavanju reformskih zahtjeva i u dostupnosti polugodišnjih iznosa sredstava koje su Hrvatskoj na raspolaganju“, rekao je.
Predsjednik Vlade Plenković naglasio je da Hrvatska želi da rasprava o budućnosti Europe pokaže koliko je važno načelo solidarnosti u Europi.
„Često puta sam, govoreći o Europi, kazao kako kršćansko načelo solidarnosti možemo naći u gotovo svim europskim politikama. Ono je prožeto svugdje. Prožeto je u kohezijskoj politici, kroz proračun, u poljoprivrednoj politici, a što je najvažnije, u ovakvim krizama ono se pokazalo ključnim da oni koji su snažniji, razvijeniji, bogatiji, mogu u takvim okolnostima pomoći onima koji su na putu da postanu kao oni koji su u demokracijama živjeli praktički sedamdesetak godina, za razliku od srednje i istočne Europe. I upravo to načelo mislim da se vidjelo i osjetilo kroz ovu raspravu i kroz doprinose građana“, zaključio je.
Kazao je da postoji nekoliko velikih izazova i teme s kojima ćemo se baviti u godinama koje su pred nama.
Klimatske promjene će postati temeljni generacijski izazov svih nas
„To nije više neko daleko pitanje, koje je u nekoj nedefiniranoj budućnosti, to je pitanje s kojim se ljudi koji su danas mladi, studenti, srednjoškolci i osnovnoškolci susreću kao s temom o kojoj će ovisiti ne sudbina njihove djece, nego njih“, kazao je i dodao:
„U toj smo fazi danas kada je riječ o klimatskim promjenama“.
Drugo je, kako je rekao, energetska i prehrambena kriza:
„S njom ćemo se baviti stalno, kao što se bavimo i sada. I nacionalnim paketima mjera, i europskim zajedničkim odlukama koje trebaju ublažiti posljedice ove krize“, rekao je Plenković.
Treća je intenzivirana globalna utrka u tehnološkom napretku i inovacijama, u kojoj se pred Uniju postavlja izazov veće tehnološke suverenosti, osobito uz ubrzanu digitalnu tranziciju, kao i veću diversifikaciju nabave energenata, sirovina i prirodnih resursa.
Kao četvrto naveo je rastuću opasnost od socijalne krize i frakture.
„ Cijelo vrijeme ovih kriza naša je misao vodilja bila da ne smijemo dopustiti socijalnu krizu u Hrvatskoj, a osobito ne socijalnu frakturu“.
„Kada se to dogodi, onda je teško okupiti ponovno sve sastavnice društva u ostvarenju zajedničkih ciljeva. A tu je nezaobilazna, jedinstvena, uloga države“, rekao je i dodao:
„O tome vodimo računa, vodeći se nerijetko intervenističkom politikom suprotno koncepciji političke filozofije koju zastupamo, ali to radimo s uvjerenjem da je to dobro i korisno za hrvatske građane“.
Peta tema je demografska kriza.
„Podaci koje smo vidjeli u popisu našeg stanovništva, osvješćuju stanje i kako je došlo do toga, ali nažalost, upozoravaju i na razdoblje koje je pred nama i koje bez opće promjene mentaliteta, uz sve politike i sve što smo učinili do sada, a učinili smo jako puno, neće biti izmijenjeno.
Moramo promijeniti kontekst poimanja obitelji, naroda, društva i države, u vremenu koje je pred nama“, rekao je Plenković i dodao da bez tog mentalnog klika, ili pomaka i promjene, teško ćemo izaći na kraj s trendovima koji u ovom trenutku ne izgledaju dobro.
Šesto je jačanje sigurnosnih i obrambenih segmenata Unije i veća suradnja s NATO-om, osobito u svijetlu ovakve agresije.
„Na tom tragu potrebno je jedinstvo - o klimatskim ciljevima, Europi kao neutralnom kontinentu, jedinstvo u energetskoj politici, donošenju strateških odluka uzimajući u obzir nacionalne okolnosti o svake od država, da taj tranzicijski period ne bude bez dodatnih poremećaja“, zaključio je.
Premijer je naglasio da su sve restriktivne mjere poduzete na način koji omogućava našim društvima našim gospodarstvima da funkcioniraju u ovim novim okolnostima i to na financijski i ekonomski održiv način.
Dodao je da će se jačati strateška autonomija Unije, osobito u kontekstu zelene i digitalne tranzicije,a također i voditi računa o socijalnoj pravednosti.
Pitanja migracija su jedna od ključnih pitanja ovoga stoljeća
„Pitanja migracija su jedna od ključnih pitanja ovoga stoljeća, a vezana su za klimatske promjene, za propale države, za siromaštvo, za konflikte i za sve ono što ljude iz različitih razloga prisiljava da promjene zemlje, pa i kontinente na kojima žive“, rekao je o migracijama.
„Aspekt uključivanja građana je upravo kroz ovu konferenciju pokazao jednu novu kvalitetu, koje prije nije bilo, i artikulirao sve ono što bi institucije temeljem svojih osnivačkih ugovora i drugih pravnih akata kroz pravnu stečevinu trebale raditi za građane.
„Za nas je važno što je značajno mjesto dobila i politika proširenja EU na naše susjedstvo, na jugoistok Europe, posebno na Bosnu i Hercegovinu, koja je od vitalne važnosti za Hrvatsku, a osobito prava Hrvata kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda, koji nažalost, to temeljem postojećeg izbornog zakona to pravo ne može realizirati na pravičan način“, rekao je.
„Zato smo kroz zadnjih nekoliko godina od zaista iskrene podrške BiH kod podnošenja zahtjeva za članstvo 2016., i dalje učiniti sve da se zalažemo za njihovu jednakopravnost i za promjene izbornog zakona koji neće dovesti u situaciju u kojoj su Hrvati preglasani izbornim inženjeringom i gdje iz položaja žrtve, kada podignu glas, mogu postati krivci, to je nedopustivo“, naglasio je premijer.
I zato su naši argumenti uvijek u metodi suradnje, argumentacije, tumačenja i komunikacije i bili na strani onih čija prava objektivno, po postojećim zakonskim propisima, nisu jednaka sa drugima“, zaključio je.
Hrvatska će podržati posebni status Ukrajine
„Aplicirali su za članstvo, Hrvatska će ga podržati na način da smo svjesni okvira i realnosti što je moguće, a što nije, ali ćemo taj posebni status podržati, jer na taj način jačamo i strukturiramo i naš dijalog i našu podršku zemlji koja trpi agresiju“, rekao je.
Dodao je da hrvatska podržava napore Moldove i Gruzije, uz kao i za sve druge zemlje, uvjete ispunjavanja kriterija.
„Govoreći o ovoj konferenciji, želim kazati i kratko se referirati, jer to se sad predstavlja kao glavna tema, na to što će biti institucionalni nastavak ove rasprave“, rekao je Plenković i pojasnio da će se izvješće raspraviti u Hrvatskoj i na razini Vijeća.
„Stav hrvatske vlade je da u okvirima današnjih temeljnih ugovora ima dovoljno prostora za napredak. Ako se kroz sljedeće mjesece okolnosti promjene i ako precizno, ali svi zajedno identificiramo ona područja u kojima je potrebno ići sa zahvatima u institucionalnu strukturu, osobito u proces donošenja odluka, pa da možemo zajednički vidjeti koja su to precizno područja u temeljnim ugovorima zbog kojih bi eventualno trebale modifikacije“, kazao je i dodao:
„Manje više je to pozicija svih zemlja koje su manje i srednje veličine. I logično je da je tako, jer imamo optiku u kojoj prenoseći suverenitet, snažeći Uniju našim doprinosom, snažeći sebe i svoje politike želimo da i naš glas unutar EU bude snažan, ravnopravan i da u konačnici ima važnost, a kada je to potrebno i zaštite nacionalnih interesa“.
„Hrvatska zahvaljuje svima i na razini Europe koji su dali svoj doprinos ovoj raspravi. Uvjereni smo da smo puno dobili članstvom u Uniji, uvjereni smo da još jako puno možemo dati na način koji će biti koristan za naše građane, ali i za sve naše prijatelje i partnere u Uniji“, zaključio je Plenković.
Priopćenja
