Gospodarski rast Srbije usporit će u 2022. na 3,2 posto s ranije prognoziranih 4,4 posto zbog utjecaja više kriza u svijetu, uključujući i rat u Ukrajini, navodi se u objavljenom redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke za zapadni Balkan. Srbija se, kako je ocijenjeno u izvješću, u velikoj mjeri oporavila od negativnih učinaka pandemije COVID 19, ostvarivši u 2021. godini rast realnog BDP-a od 7,4 posto, potaknutog snažnom privatnom potrošnjom i investicijama. Svjetska banka upozorila je kako se posljedice rata u Ukrajini negativno odražavaju na srbijanski izvoz, kao i na izravna inozemna ulaganja, doznake i prihode od turizma, uz predviđanje da će Srbija održati makroekonomsku stabilnost unatoč naglašenim negativnim rizicima koji bi se mogli ostvariti u 2022. godini. Inflacija je već u porastu, a može se očekivati i njeno daljnje ubrzanje, baš kao i u drugim državama istočne Europe, uslijed povećanja cijena hrane i energenata na svjetskom tržištu, navodi se u Izvješću. Fiskalni deficit bi, kako se dodaje, mogao biti viši od predviđenog zbog usporavanja gospodarskog rasta i potrebe za većom javnom potrošnjom u formi subvencija i garancija kao podrške tvrtkama iz sektora električne energije i plina koje su posebno pogođene krizom.
Očekuje se da će gospodarstvo Srbije na srednji rok ostvarivati stabilan rast od oko tri posto godišnje, što je slično stopi rasta zabilježenoj prije pandemije, rekao je direktor Ureda Svjetske banke u Srbiji Nicola Pontara. Ti izgledi, prema njegovim riječima, prioritetno ovise o vanjskim čimbenicima, kao što su rat u Ukrajini i globalna energetska kriza, ali i o brzini kojom će Srbija provoditi unutarnje reforme s ciljem financijske konsolidacije svojih javnih poduzeća.
Pisane vijesti
