Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je 6. i 7. travnja na sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a u Bruxellesu.
Ruska agresija na Ukrajinu te njezine implikacije po europsku sigurnost i šire, bila je, uz novi Strateški koncept, najvažnija tema dvodnevnog sastanka.
Prvog dana, 6. travnja, NATO ministri raspravljali su o novom Strateškom konceptu, dokumentu koji bi trebao pripremiti Savez za učinkovit odgovor na prijetnje i izazove tijekom idućeg desetljeća i čije se usvajanje očekuje na sastanku na vrhu NATO-a u lipnju u Madridu. Za Hrvatsku je, uz jačanje obrane i odvraćanja, ključno u novom strateškom okviru Saveza zadržati Politiku Otvorenih vrata relevantnom i živom te ponoviti stratešku važnost Zapadnog Balkana za NATO. Hrvatska se snažno založila i za bolju koordinaciju politika i napora NATO-a i EU u susjedstvu. Snažno smo podržali i novi pogled na partnerstva temeljena, prije svega, na zajedničkim vrijednostima i kompatibilnim nacionalnim politikama.
Drugog dana, 7. travnja, NATO ministrima pridružili su se njihovi europski kolege iz Švedske, Finske, Gruzije i Ukrajine te azijsko-pacifički partneri– Australija, Japan, Republika Koreja, Novi Zeland - te visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Joseph Borrell. Ministri su razmatrali dugoročne posljedice ruske agresije na europsku sigurnost i postojeći međunarodni poredak. Ponovljena je snažna podrška Ukrajini te izražena solidarnost s ukrajinskim narodom u njegovoj borbi protiv agresora. Istaknuta je i potreba obrane osnovnih načela europske sigurnosti, uključujući pravo svake države na vlastiti vanjskopolitički odabir.
Na zasebnom sastanku istoga dana, u savezničkom formatu, ministri država članica NATO-a raspravljali su o konkretnom odgovoru Saveza na rat u Ukrajini, uključujući nastavak mjera jačanja sposobnosti odvraćanja i obrane, osobito na istočnom krilu Saveza. Tema je bila i daljnja potpora Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldovi. Ministar Grlić Radman posebno je istaknuo potrebu jasne euroatlantske perspektive za Bosnu i Hercegovinu, i to kao države triju ravnopravnih konstitutivnih naroda u skladu s Daytonsko-pariškim mirovnim ugovorom.
Priopćenja
