Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman gostovao je u N1 Studiju uživo te je govorio o rusko-ukrajinskoj krizi.
“S obzirom na ovu krizu, odnosno agresiju Rusije na Ukrajinu, mi smo preko vikenda aktivno radili kako bismo donijeli odluke, uskladili aktivnosti i mogli dati određeni odgovor na reperkusije koje bi se mogle dogoditi u Hrvatskoj te bili otporni na sve što se može dogoditi“, kazao je ministar.
„Premijer Plenković se odlučio iz poštovanja sastati s predstavnicima oporbenih stranaka da bi kazao kako će Vlada danas usvojiti određene odluke o osnivanju skupine za prihvat izbjeglica“, nastavio je ministar i dodao:
„Važan element je energetika, opskrba plinom, tu je važno istaknuti da hrvatska kućanstva mogu biti sigurna zbog vrlo odgovornih odluka ove Vlade i otvaranja LNG terminala”.
EU daje 450 milijuna eura za naoružanje
Rekao je i kako se ovih dana održavaju razna vijeća, pa je tako i on bio na jednom gdje su donesene važne političke odluke.
“Prije svega blokiranje transakcija Središnje banke Rusije, zabrana putovanja i zamrzavanje imovine dodatnih 26 osoba, zabrana letova svim ruskim aviokompanijama i naravno Europski instrument mirovne pomoći, kojima mi prvi put dajemo pomoć žrtvi. Za naoružanje je predviđeno 450 milijuna eura, to je vojna pomoć”, naveo je ministar Grlić Radman.
I Hrvatska je trebala vojnu pomoć kada se branila
“Mi ćemo u skladu sa svojim mogućnostima pokazati solidarnost, danas ćemo usvojiti prijedlog Ministarstva obrane. To je ono sve što se uobičajeno šalje i što je rekao visoki predstavnik za vanjsku politiku. Šaljemo ono što treba svakoj vojsci kada se brani. Ovdje je jasno, imamo agresora i imamo Ukrajinu koja se brani. I Hrvatska je trebala vojnu pomoć kada se branila“, kazao je.
Na upit je li to odobrio predsjednik Zoran Milanović, odgovorio je da je to u okviru nadležnosti Ministarstva obrane, ali „naravno da je o tome sigurno obaviješten i predsjednik države“ te dodao da će se danas u Bruxellesu dogoditi susret ministara obrane, ali i ministara energetike.
Ministar Grlić Radman naglasio je da je od sto veleposlanstava u Kijevu ostalo njih tek sedam, a hrvatsko veleposlanstvo jedno je od tih.
Apeliramo na Hrvate u Ukrajini da se jave, rado ćemo pomoći u evakuaciji
“Tamo je još je uvijek određeni broj hrvatskih državljana i ne možemo sada napuštati Kijev. Naše veleposlanstvo je u Kijevu i smatramo da treba biti jer je to zemlja primateljica i mi smo priznali Ukrajinu“, kazao je ministar i dodao da je bilo 114 Hrvata, a sada ih je između 35 i 50.
„Pokušavamo doći do njih. Njihova obveza nije da se jave, ali želimo vidjeti gdje su i želimo apelirati da nam se jave ako imaju bilo kakvu potrebu i rado ćemo pomoći u evakuaciji”, zaključio je ministar.
Izvor: N1/MVEP
Priopćenja
