Dunavskom strategijom pokrenutom 2011. godine obuhvaćeno je 14 država dunavskog riječnog sliva: Njemačka (savezne pokrajine Baden-Württemberg i Bavarska), Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Rumunjska, Bugarska, Moldova, Ukrajina, Češka, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Ukupna populacija regije je preko 110 milijuna stanovnika (1/5 stanovnika EU).
Dunavska strategija predstavlja brojne mogućnosti integracije i rasta za zemlje različite gospodarske snage okupljene oko Dunava kao rijeke s najizraženijim međunarodnim karakterom u svijetu, značajnim internacionalnim hidrobiološkim bazenom, te ekološkim koridorom. Geopolitički položaj Dunavske strategije omogućava uz povezivanje samih država članica i otvaranje prema susjedima EU.
Temelji se na dva dokumenta: 1. Komunikacija Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću Europske unije, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o Strategiji EU za dunavsku regiju; 2. pripadajući Akcijski plan.
Područja suradnje Strategije EU za dunavsku regiju
Kroz razdoblje širokih javnih konzultacija Europske komisije s dionicima Dunavske strategije od jeseni 2009. do lipnja 2010. godine utvrđena su četiri glavna cilja, odnosno stupa suradnje u okviru Strategije:
- Povezivanje dunavske regije
- Očuvanje okoliša u dunavskoj regiji
- Izgradnja prosperiteta u dunavskoj regiji
- Jačanje institucionalnih kapaciteta i sigurnost
Rad se odvija kroz jedanaest prioritetnih područja (Priority Areas):
- Jačanje mobilnosti i inter-modalnosti prometa
- Poticanje razvoja održivih izvora energije;
- Jačanje kulturne suradnje, turizma i kontakata među ljudima;
- Očuvanje kvalitete voda;
- Upravljanje rizicima za okoliš;
- Očuvanje bio-raznolikosti, krajolika i kvalitete zraka i tla;
- Razvoj društva znanja kroz istraživačku djelatnost, obrazovanje i informacijske tehnologije;
- Jačanje konkurentnosti poduzetništva i razvoj privrednih klastera;
- Ulaganje u ljude i vještine;
- Jačanje institucionalnih kapaciteta i suradnje;
- Zajedničko razmatranje sigurnosnih pitanja i suzbijanje organiziranog kriminala.
Svako prioritetno područje koordiniraju po dvije države sudionice Dunavske strategije.
Republika Hrvatska je su-koordinator u slijedećim prioritetnim područjima (PP):
PP 6) Očuvanje bio-raznolikosti, krajolika i kvalitete zraka i tla (nadležnost
Ministarstva gospodarstva) s njemačkom saveznom pokrajinom Bavarskom
PP 8) Jačanje konkurentnosti poduzetništva i razvoj privrednih klastera (nadležnost
Ministarstva gospodarstva), zajedno s njemačkom saveznom pokrajinom Baden- Württemberg.
U ostalih devet prioritetnih područja Republika Hrvatska također ima predstavnike imenovane od strane resornih ministarstava, koji zajedno s predstavnicima drugih zemalja sudionica ravnopravno sudjeluju u odlučivanju o pitanjima vezanim uz određeno područje Strategije.
Prioriteti Republike Hrvatske u okviru Strategije EU za dunavsku regiju
Glavni razvojni prioriteti hrvatske dunavske regije su:
Transportne poveznice kroz razvoj plovidbe i inter-modalni transport, upravljanje vodama i povezivanje dunavske regije s jadranskom obalom.
Gospodarski razvoj kroz povezivanje energetskih izvora, diversifikaciju izvora, snažno i razvijeno poduzetništvo, konkurentnost, modernizaciju poljoprivrede i razvoj posebnih oblika turizma.
Zaštita okoliša kroz prevenciju od prirodnih i drugih katastrofa, očuvanje i poticaj bio-raznolikosti, te održivi razvoj.
Razvoj civilnog društva kroz kulturu, znanost i obrazovanje, uključivanje civilnih inicijativa, veću stopu zapošljavanja, brigu o mladima i znanstvenicima te ljudskim potencijalima općenito.
Provedba Strategije i Akcijskog plana - projektna suradnja
Provedbu aktivnosti određenih Akcijskim planom osiguravaju
Koordinatori prioritetnih područja (
Priority Area Coordinators - PACs). To podrazumijeva organizaciju redovitih sastanaka na razini
Upravljačkih skupina (Steering Groups) za pojedina prioritetna područja. Upravljačku skupinu čine predstavnici relevantnih resora svih država Dunavske strategije za određeno područje. U Upravljačkoj skupini svakog prioritetnog područja sudjeluje i po jedan predstavnik Republike Hrvatske. Zadatak koordinatora prioritetnih područja je omogućavanje umrežavanja voditelja projekata s partnerima u dunavskoj regiji, kao i asistencija pri pronalaženju odgovarajućeg instrumenta financiranja. Na nacionalnoj i regionalnoj razini, provedbu Strategije osiguravaju
Nacionalni koordinatori. Nacionalni koordinatori RH su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Instrumenti financiranja projekata Dunavske strategije mogu biti nacionalna, regionalna i lokalna sredstva, EU fondovi, sredstva EIB i EBRD te drugih međunarodnih financijskih institucija, donatora i financiranja iz privatnih izvora. Transnacionalni program europske teritorijalne suradnje Dunav 2014-2020 (TN DUNAV) također predstavlja značajan izvor mogućeg financiranja projekata u okviru EUSDR.
Hrvatsko predsjedanje Strategijom EU za dunavsku regiju
Predsjedanje se odvija po jednogodišnjem rotirajućem principu. Od početka djelovanja do sada Dunavskom strategijom su predsjedale: Rumunjska, Bavarska, Austrija, Baden-Württemberg, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Rumunjska.
Hrvatska je
1. studenog 2019. godine preuzela predsjedanje pod motom „
EUSDR - 10 godina poslije“ .
U Programu hrvatskog predsjedanja istaknuta su
tri politička cilja:
• Jačanje uloge regionalnoga razvoja
• Sinergija između makroregionalnih strategija i kohezijske politike
• Poticanje suradnje s državama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva
Tematski ciljevi predsjedanja su:
• Suradnja znanstvenih institucija i gospodarskih dionika
• Zaštita okoliša i održivi gospodarski razvoj
• Unutarnji plovni putovi, turizam i pametna sela
• Civilna zaštita
• Jačanje kapaciteta regionalne i lokalne samouprave
Hrvatsko predsjedanje završilo je 9. godišnjim forumom Strategije EU za dunavsku regiju u listopadu 2020. godine te je predsjedanje na 7. sjednici Dunavske parlamentarne konferencije službeno preuzela Republika Slovačka.
U listopadu 2021., na 10. godišnjem forumu, predsjedanje je preuzela
Ukrajina, što je prvi put da je zemlja ne-članica EU preuzela predsjedanje EUSDR-om. Zbog ruske agresije na Ukrajinu, predsjedanje je preuzela Slovačka u suradnji s Europskom komisijom. Nakon Slovačke, predsjedanje za 2022. preuzela je Slovenija. Od 2024. godine, EUSDR-om se predsjeda abecednim redom, te predsjedanje uzima Austrija, te se godina predsjedanja počinje poklapati s kalendarskom godinom (a ne od jeseni do jeseni kako je bilo do sada). Nakon Austrije predsjedanje će preuzeti Bosna i Hercegovina, dok Hrvatska na red dolazi 2027.
Kontakti:
Lidija Pansegrau Hadrović,
lidija.pansegrau-hadrovic@mvep.hr i
Luka Vujnović,
luka.vujnovic@mvep.hr;
Služba za europske makroregije,
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Trg N. Š. Zrinskog 7-8, 10000 Zagreb
Korisne poveznice:
Službena stranica Strategije EU za dunavsku regiju:
https://www.danube-region.eu/
Facebook stranica:
https://www.facebook.com/DanubeRegionStrategy
Komunikacija Europske komisije o Strategiji EU za dunavsku regiju:
https://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:0715:FIN:EN:HTML
Akcijski plan Strategije EU za dunavsku regiju:
https://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/communic/danube/action_plan_danube.pdf
Transnacionalni program europske teritorijalne suradnje Dunav 2014-2020 (TN DUNAV):
https://www.interreg-danube.eu/
Europski strukturni i investicijski fondovi:
https://www.strukturnifondovi.hr/transnacionalna-suradnja
Uspješnice Strategije EU za dunavsku regiju:
https://www.danube-region.eu/communication/success-stories
Audio-video materijal:*
*Napomena: audio-video materijal vlasništvo je Europske komisije