Makroregionalna Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) pokrenuta je 2014. godine, a uključuje četiri države članice EU-a (Hrvatsku, Grčku, Italiju, Sloveniju) te šest ne-članica (Albaniju, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i San Marino).
Jadransko-jonska makroregija, u kojoj živi 60ak milijuna ljudi, ima koristi od povećane suradnje država sudionica EUSAIR-a kroz četiri ključna područja (stupa): plavi rast, promet, kvaliteta okoliša i održivi turizam.
EUSAIR se nadovezuje na petnaestogodišnju suradnju unutar Jadransko jonske inicijative i Pomorske strategije za Jadransko i Jonsko more Europske komisije iz 2012. godine.
Upravljanje
Dokument Towards a streamlined governance and management architecture for the EUSAIR definira dvije razine upravljanja uz političku razinu: Upravljački odbor (GB) kao koordinacijsku razinu i Tematske upravljačke skupine (TSG) kao implementacijsku razinu.
Glavno koordinacijsko tijelo EUSAIR-a je Upravljački odbor sastavljen od:
nacionalnih koordinatora svih deset država sudionica (u RH predstavnici MVEP i MRRFEU)
imenovanih koordinatora 4 stupa (peti osnovan, čeka se usvajanje dokumentacije)
predstavnika relevantnih uprava EK (REGIO, MARE, NEAR)
predstavnika Europskog parlamenta
predstavnika Europskog odbora regija i njegove Jadransko-jonske međuregionalne grupe
predstavnika Europskog gospodarsko-socijalnog vijeća
Stalnog tajništva Jadransko jonske inicijative
Upravljačkog tijela programa transnacionalne suradnje IPA ADRION
Tehničke podrške upravljačkim strukturama kroz tri projekta:
Facility point - glavno tajništvo;
STEP - EUSAIR (stakeholders engagement point) - podrška dionicima;
SP4EUSAIR (support to development and implementation of strategic impementatin Format) - potpora razvoju strateških formata.
Upravljački odbor zadužen je za provedbu strateških smjernica u pogledu upravljanja i provedbe EUSAIR-a i njegovog Akcijskog plana.
Tematske upravljačke skupine kroz četiri stupa Strategije osiguravaju provedbu aktivnosti definiranih Akcijskim planom.
Svakim stupom zajednički koordinira jedna država članica EU i jedna država nečlanica, osim drugog stupa gdje su dvije države nečlanice (Sjeverna Makedonija se pridružila u 2020.). San Marino je pristupio EUSAIR-u u 2022. te još nije raspoređen.
Područja suradnje ili stupovi EUSAIR-a:
Prvi stup Plavi rast ima za cilj poticanje održivog gospodarskog razvoja te stvaranje poslovnih prilika i otvaranje novih radnih mjesta u području plavih gospodarskih sektora, kao što su ribarstvo i akvakultura. Neki od prioriteta unutar ovog stupa su: učinkovito korištenje resursa u ribarstvu i poticanje proizvodnje i potrošnje hrane iz mora; poboljšanje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti pomorskog gospodarstva kroz institucionalnu i infrastrukturnu podršku; podrška istraživanju, razvoju i primijenjenim inovacijama u pomorskoj industriji te ulaganje u razvoj ljudskih resursa. U radu tematske upravljačke skupine za ovo područje sudjeluju predstavnici Ministarstva gospodarstva i poduzetništva te Ministarstva poljoprivrede RH.
Drugi stup Povezivanje regije bavi se pitanjima prometne i energetske povezanosti regije s ostatkom Europe i globalno. U radu Tematske upravljačke skupine za ovo područje sudjeluju predstavnici ministarstva nadležnog za energetiku te Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture RH.
Treći stup Kvaliteta okoliša ima za cilj postizanje i održavanje dobrog stanja okoliša, očuvanje zaštićenih područja i ekološki značajnih područja EU Natura 2000 te olakšavanje održivog razvoja obalnih područja na način da se osigura da okoliš i krajobrazi budu uzeti u obzir i u skladu s gospodarskim, socijalnim i kulturnim razvojem. Neki od prioriteta unutar ovog stupa za RH su: ekološki uzgoj u obalnom području; očuvanje bioraznolikosti i ekosustava; smanjenje antropogene eutrofikacije; održivo upravljanje prirodnim dobrima; smanjenje utjecaja morskog otpada na okoliš itd.
Četvrti stup Održivi turizam bavi se razvijanjem punog potencijala regije u smislu inovativnog, održivog i odgovornog turizma. Diversifikacija turističkih proizvoda i usluga, zajedno s rješavanjem pitanja sezonalnosti, trebali bi potaknuti poslovanje i stvoriti radna mjesta.
RH (Ministarstvo turizma) zajedno s Albanijom koordinira četvrtim stupom Strategije.
Uloga programa transnacionalne suradnje IPA Adrion
Program transnacionalne suradnje IPA Adrion predstavlja dio mogućeg financiranja za projekte od interesa za EUSAIR. Podržava tzv. soft djelatnosti (razmjena i prijenos iskustava, jačanje kapaciteta, uspostava partnerstva) te u opravdanim slučajevima investicije manjeg obujma. Ne podržava velika ulaganja i razvoj infrastrukture kao ni znanstvena i tehnološka istraživanja. Programsko područje programa IPA ADRION se podudara s programskim područjem EUSAIR-a (4 EU države članice: Hrvatska, Grčka, Italija(12 regija + 2 pokrajine), Slovenija + 6 država nečlanica: Albanija, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija te San Marino.
IPA ADRION pruža podršku Strategiji EU za jadransku i jonsku regiju financiranjem strateških projekt tehničke podrške upravljačkim strukturama EUSAIR-a (tri projekta - FP, STEP i SP4EUSAIR) te financiranjem projekata koji doprinose ostvarivanju ciljeva Strategije.
Prioriteti i aktivnosti Republike Hrvatske u okviru Strategije EU za jadransku i jonsku regiju
Kao EU članica i sudionica dvije makroregionalne strategije, RH predstavlja most između Strategije EU za dunavsku regiju i Strategije EU za jadransku i jonsku regiju odnosno srednje i jugoistočne Europe. Promocija održivog ekonomskog rasta i zapošljavanja kao i poslovnih mogućnosti u području plavog gospodarstva, postizanje bolje prometne povezanosti razvojem intermodalnog transporta uz poboljšanje energetske infrastrukture te zaštita okoliša i olakšavanje održivog razvoja obalnih područja čime se povećava atraktivnost regije način je na koji se omogućuje rast, zapošljavanje i teritorijalna kohezija sudionica regije, a posebno kohezija između obale i unutrašnjosti.
Ključna područja suradnje za RH su osiguranje opskrbe energijom, rješavanje pitanja nepotpune povezanosti u okviru prometnih pravaca te razvoj luka i ruralnog zaleđa čime će se RH snažnije pozicionirati unutar EU kao energetsko i prometno čvorište. Također, Hrvatska snažno podupire EUSAIR kao katalizator nastavka i revitalizacije procesa proširenja te podržava sudjelovanje svih zemalja regije u makroregionalnoj strategiji.
Hrvatsko predsjedanje EUSAIR-om od lipnja 2015. do lipnja 2016.
Hrvatska je, uz preuzimanje predsjedanja Jadransko-jonskom inicijativom, u lipnju 2015. postala prva država koja je uz EK su-predsjedala Upravljačkim odborom EUSAIR-a. Dvije hrvatske inicijative postale su dio osnivačkih dokumenata Strategije:
mogućnost primanja novih zainteresiranih država u EUSAIR;
rotacijski princip su-predsjedanja stupovima Strategije, koji omogućuje ravnopravno pokretanje inicijativa unutar pojedinih područja.
Kao završni događaj hrvatskog predsjedanja u Dubrovniku je 12. i 13. svibnja 2016. održan Prvi Forum EUSAIR-a, koji je okupio ministre vanjskih poslova i ministre nadležne za EU fondove država sudionica, dužnosnike EK na čelu s povjerenicom za regionalnu politiku Corinom Cretu te oko 700 predstavnika tijela državne uprave, jedinica lokalne i regionalne samouprave, obrazovnih i znanstveno-istraživačkih institucija, poslovnog sektora, financijskih institucija, civilnog društva i drugih dionika. Na ministarskom sastanku, usvojena je Dubrovačka deklaracija.
Sljedeće predsjedanje preuzela je Grčka (2016. - 2017.), zatim Italija (2017. - 2018.), Crna Gora (2018. - 2019.), Srbija (2019.-2020.), Slovenija (2020.-2021.), Albanija (2021. - 2022.), Bosna i Hercegovina (2022-2023.) U lipnju 2023. predsjedanje je preuzela Republika Hrvatska, do lipnja 2024. kad je na Godišnjem Forumu predsjedanje preuzela Grčka.
Hrvatsko predsjedanje EUSAIR-om i JJI od lipnja 2023. do lipnja 2024.
Hrvatska je na početnom događanju u Zagrebu (kick off) predstavila prioritete i ambiciozni program predsjedanja, s brojnim konferencijama, sastancima i inim događanjima čiji je broj do kraja predsjedanja rastao (popis svih događanja u annexu Šibenske deklaracije.)
Godina hrvatskog predsjedanja je bila izuzetno dinamična. Na prijedlog RH osnovan je PETI STUP suradnje EUSAIR-a, pod nazivom Snažnija socijalna kohezija, s glavnim temama mladih, socijalne uključivosti, ravnopravnosti itd. Peti stup vodi hrvatsko Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a ubuduće će isti sukoordinirati s BiH.
Revizija same Strategije koja je započeta prije nekoliko godina pod vodstvom RH dobila je novi elan i ubrzanje. Veliki dio je završen, no osnovne dokumente (komunikaciju i Akcijski plan) mora još potvrditi EK.
Osnivanje Vijeća mladih (Youth Council) je praktički završeno tijekom RH predsjedanja, no u jesen 2024 će biti i formalno potvrđeno.
Predsjedanje je završeno velikim Godišnjim forumom održanom u Šibeniku uz prisustvo preko 600 gostiju, iz svih zemalja makroregije, predstavnika mladih, lokalne uprave i samouprave, akademije, gospodarstvenika, novinara i sl.
Na ministarskom sastanku sudjelovali su ministri i predstavnici vanjskih poslova ili ministarstava regionalnog razvoja iz svih zemalja makroregije te je usvojena Šibenska deklaracija. Mvp Gordan Grlić Radman predao je predsjedanje (simbolično - kameni cvijet) Grčkoj koja predsjeda idućih godinu dana (do lipnja 2025).
Kontakti:
Lidija Pansegrau Hadrović, lidija.pansegrau-hadrovic@mvep.hr i
Luka Vujnović, luka.vujnovic@mvep.hr;
Služba za europske makroregije,
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova