Makroregionalna Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) pokrenuta je u listopadu 2014. godine, a uključuje četiri države članice EU-a (Hrvatsku, Grčku, Italiju, Sloveniju) te pet ne-članica (Albaniju, Srbiju, Crnu Goru Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju).
Jadransko-jonska makroregija, u kojoj živi 70 milijuna ljudi, ima koristi od povećane suradnje država sudionica EUSAIR-a kroz četiri ključna područja (stupa): plavi rast, promet, kvaliteta okoliša i održivi turizam.
EUSAIR se nadovezuje na 15-godišnju suradnju unutar Jadransko jonske inicijative i Pomorsku strategiju za Jadransko i Jonsko more Europske komisije iz studenog 2012. godine.
Upravljanje
Dokument „Towards a streamlined governance and management architecture for the EUSAIR“ definira dvije razine upravljanja uz političku razinu: Upravljački odbor (GB) kao koordinacijsku razinu i Tematske upravljačke skupine (TSG) kao implementacijsku razinu.
Glavno koordinacijsko tijelo EUSAIR-a je Upravljački odbor sastavljen od:
Upravljački odbor zadužen je za provedbu strateških smjernica u pogledu upravljanja i provedbe EUSAIR-a i njegovog Akcijskog plana.
Tematske upravljačke skupine (TSG) četiri „stupa“ Strategije osiguravaju provedbu aktivnosti definiranih Akcijskim planom.
Svakim stupom zajednički koordinira jedna država članica EU i jedna država nečlanica, osim drugog stupa gdje su dvije države nečlanice (Sj. Makedonija se pridružila u travnju 2020.).
Područja suradnje ili „stupovi“ EUSAIR-a
Prvi stup: „Plavi rast“ ima za cilj poticanje održivog gospodarskog razvoja te stvaranje poslovnih prilika i otvaranje novih radnih mjesta u području „plavih“ gospodarskih sektora, kao što su ribarstvo i akvakultura. Neki od prioriteta unutar ovog stupa su: učinkovito korištenje resursa u ribarstvu i poticanje proizvodnje i potrošnje hrane iz mora; poboljšanje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti pomorskog gospodarstva kroz institucionalnu i infrastrukturnu podršku; podrška istraživanju, razvoju i primijenjenim inovacijama u pomorskoj industriji te ulaganje u razvoj ljudskih resursa. U radu tematske upravljačke skupine za ovo područje sudjeluju predstavnici Ministarstva gospodarstva i poduzetništva te Ministarstva poljoprivrede RH.
Drugi stup „Povezivanje regije“ bavi se pitanjima prometne i energetske povezanosti regije s ostatkom Europe i globalno. U radu Tematske upravljačke skupine za ovo područje sudjeluju predstavnici ministarstva nadležnog za energetiku te Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture RH.
Treći stup „Kvaliteta okoliša“ ima za cilj postizanje i održavanje dobrog stanja okoliša, očuvanje zaštićenih područja i ekološki značajnih područja EU Natura 2000 te olakšavanje održivog razvoja obalnih područja na način da se osigura da okoliš i krajobrazi budu uzeti u obzir i u skladu s gospodarskim, socijalnim i kulturnim razvojem. Neki od prioriteta unutar ovog stupa za RH su: ekološki uzgoj u obalnom području; očuvanje bioraznolikosti i ekosustava; smanjenje antropogene eutrofikacije; održivo upravljanje prirodnim dobrima; smanjenje utjecaja morskog otpada na okoliš itd.
Četvrti stup: “Održivi turizam“ bavi se razvijanjem punog potencijala regije u smislu inovativnog, održivog i odgovornog turizma. Diversifikacija turističkih proizvoda i usluga, zajedno s rješavanjem pitanja sezonalnosti, trebali bi potaknuti poslovanje i stvoriti radna mjesta.
RH (Ministarstvo turizma) zajedno s Albanijom koordinira četvrtim stupom Strategije.
Uloga TN programa Adrion
Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje (Interreg Vb ADRION) osmišljen je da predstavlja dio mogućeg financiranja za projekte od interesa za EUSAIR. Podržava tzv. “soft djelatnosti“ (razmjena i prijenos iskustava, jačanje kapaciteta, uspostava partnerstva) te u opravdanim slučajevima investicije manjeg obujma. ADRION ne podržava velika ulaganja i razvoj infrastrukture kao ni znanstvena i tehnološka istraživanja. Programsko područje programa ADRION u potpunosti se podudara s programskim područjem EUSAIR-a (4EU države članice: Hrvatska, Grčka, Italija(12 regija + 2 pokrajine), Slovenija + 5 IPA država: Albanija, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, te Sj. Makedonija. Specifični ciljevi programa odabrani su na način da se poklapaju s četiri stupa Strategije.
ADRION pruža podršku Strategiji za jadransku i jonsku regiju na način da je
Prioriteti i aktivnosti Republike Hrvatske u okviru Jadransko jonske strategije
Kao EU članica i sudionica dvije makroregionalne strategije, RH predstavlja most između Strategije EU za dunavsku regiju i Strategije EU za jadransku i jonsku regiju odnosno Srednje i JIE. Promocija održivog ekonomskog rasta i zapošljavanja kao i poslovnih mogućnosti u području plavog gospodarstva, postizanje bolje prometne povezanosti razvojem intermodalnog transporta uz poboljšanje energetske infrastrukture te zaštita okoliša i olakšavanje održivog razvoja obalnih područja čime se povećava atraktivnost regije način je na koji se omogućuje rast, zapošljavanje i teritorijalna kohezija sudionica regije, a posebno kohezija između obale i unutrašnjosti.
Ključna područja suradnje za RH su osiguranje opskrbe energijom, rješavanje pitanja nepotpune povezanosti u okviru prometnih pravaca te razvoj luka i ruralnog zaleđa čime će se RH snažnije pozicionirati unutar EU kao energetsko i prometno čvorište. Također, Hrvatska snažno podupire EUSAIR kao katalizator nastavka i revitalizacije procesa proširenja te podržava sudjelovanje svih zemalja regije u makroregionalnoj strategiji.
Hrvatsko su-predsjedanje EUSAIR-om od lipnja 2015. do lipnja 2016.
Hrvatska je, uz preuzimanje predsjedanja Jadransko-jonskom inicijativom, u lipnju 2015. postala prva država koja je uz EK su-predsjedala Upravljačkim odborom EUSAIR-a. Dvije hrvatske inicijative postale su dio osnivačkih dokumenata Strategije:
Kao završni događaj hrvatskog su-predsjedanja u Dubrovniku je 12. i 13. svibnja 2016. održan Prvi Forum EUSAIR-a, koji je okupio ministre vanjskih poslova i ministre nadležne za EU fondove država sudionica, dužnosnike EK na čelu s povjerenicom za regionalnu politiku Corinom Cretu te oko 700 predstavnika tijela državne uprave, jedinica lokalne i regionalne samouprave, obrazovnih i znanstveno-istraživačkih institucija, poslovnog sektora, financijskih institucija, civilnog društva i drugih dionika. Na ministarskom sastanku, usvojena je Dubrovačka deklaracija.
Sljedeće su-predsjedanje preuzela je Grčka (2016. – 2017.), zatim Italija (2017. – 2018.), Crna Gora (2018. – 2019.), Srbija (2019.-2020.), pa Slovenija (2020.-2021.)
Trenutno predsjeda Albanija (2021. – 2022.).
Kontakti:
Sanjin Vlastelica
Voditelj Službe za europske makroregije, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Trg N. Š. Zrinskog 7-8, 10000 Zagreb
Tel: 01/ 4598033
e-pošta: sanjin.vlastelica@mvep.hr
Dokumenti:
Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions concerning the European Union Strategy for the Adriatic and Ionian Region (EN)
Communication (HR)
https://mvep.gov.hr/UserDocsImages/files/file/2015/150922-2-celex-52014dc0357-hr-txt.pdf
EUSAIR Action Plan
https://mvep.gov.hr/UserDocsImages/files/file/2015/150922-3-eusair-action-plan-17-june-2014.pdf
Working Paper devised by the EUSAIR National Coordinators in partnership with the Commission “Towards a streamlined governance and management architecture for the EUSAIR“
Brochure “For a prosperous and integrated Adriatic and Ionian Region” (EN)
https://mvep.gov.hr/UserDocsImages/files/file/2015/150922-8-brochure-en.pdf
Brochure (HR)
https://mvep.gov.hr/UserDocsImages/files/file/2015/150922-9-brochure-hr.pdf
Q&A on the EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region (EUSAIR)
https://mvep.gov.hr/UserDocsImages/files/file/2015/150922-10-memo-questions-and-answers.pdf
Korisni linkovi: