Za korištenje stranih javnih isprava (na primjer: rodni list, vjenčani list, svjedodžba, diploma i slično) u međunarodnom pravnom prometu prethodno je potrebno provesti postupak njihove legalizacije, osim ako dvostranim i mnogostranim međunarodnim ugovorima nije utvrđeno drukčije. Postupku legalizacije podliježu i privatne isprave koje, nakon ovjere pri nadležnom tijelu države u kojoj su sačinjene, dobivaju status javne isprave. Vrijedi naglasiti da se ovjeravanjem isprave potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji su stavljeni na ispravu, ali ne i njezin sadržaj.
Haška konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961. pojednostavila je postupak legalizacije u odnosima između ugovornih stranaka, stoga javna isprava podliježe jednom ovjeravanju nadležnog tijela države koja je ispravu izdala. Podatke o navedenoj Konvenciji i državama pristupnicama moguće je pronaći na internetskim stranicama (www.hcch.net). U Republici Litvi legalizaciju obavljaju javni notari:
www.notarurumai.lt/index.php/en/notaries
Svaki općinski sud u Hrvatskoj ovjerit će potvrdom “Apostille” jedino isprave što su ih izdala tijela koja imaju sjedište na području tog suda, a hrvatsko Ministarstvo pravosuđa one isprave koje su izdala tijela na području bilo kojeg općinskog suda u Hrvatskoj: u praksi, isprave u smislu naznačene Haške konvencije potvrdom “Apostille” ovjeravaju u pravilu općinski sudovi.
Međutim, ako između Hrvatske i druge države ne postoji dvostrani ili mnogostrani ugovor kojim se ukida ili olakšava legalizaciju, potrebno je isprave legalizirati/nadovjeriti u postupku pune legalizacije, u kojem sudjeluje i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, ali i hrvatske diplomatske misije u inozemstvu ovlašteni su obavljati poslove legalizacije isprava u međunarodnom prometu (odnosno isprava izdanih u inozemstvu koje će se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj i isprava izdanih u Republici Hrvatskoj koje će se upotrijebiti u inozemstvu), temeljem odredbi Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Narodne novine, br. 53/91).
LEGALIZACIJA/NADOVJERA JAVNIH ISPRAVA IZDANIH U HRVATSKOJ RADI KORIŠTENJA U INOZEMSTVU
Javne isprave izdane u Hrvatskoj koje stranka namjerava koristiti u drugoj državi potrebno je legalizirati ako je prema propisima te države to potrebno, te ako u odnosima između Hrvatske i druge države ne postoji posebni dvostrani ili mnogostrani ugovor kojim se ukida ili olakšava legalizaciju.
Potpis i pečat tijela ili ustanove koja je izdala ispravu potrebno je nadovjeriti sljedećim redoslijedom:
Uredovno vrijeme sa strankama za legalizaciju isprava u MVEP-u je od ponedjeljka do četvrtka od 9.00 do 11.00 te od 13.00 do 15.00 sati, a petkom od 9.00 do 12.00 sati.
Osoba koja podnosi zahtjev za legalizaciju isprava treba donijeti izvornike isprava koje se ovjeravaju, neovjerene preslike istih i identifikacijsku ispravu.
Za postupak legalizacije isprava pred Ministarstvom vanjskih i europskih poslova naplaćuje se upravna pristojba određena tarifnim brojem 74. c. Zakona o upravnim pristojbama („Narodne novine“ 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/2012, 19/2013, 40/2014) i Uredbom o izmjenama tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama („Narodne novine“ broj 69/2014) u iznosu od 80,00 kuna za jednu ovjeru.
Iznos pristojbe do 100,00 kuna (jedna ovjera) potrebno je platiti u državnim biljezima, a iznos veći od 100,00 kuna uplatom na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske, IBAN: 1210010051863000160;
Za pravne osobe:
|
npr. |
64 1001005-1863000160 |
|
|
5002-721-OIB |
Za fizičke osobe
Ako država u kojoj stranka namjerava koristiti ispravu nema diplomatsko predstavništvo u Hrvatskoj, ispravu će, nakon što se ovjeri u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, ovjeriti diplomatska misija Hrvatske u državi u kojoj i ta država ima svoje diplomatsko predstavništvo, zatim ministarstvo vanjskih poslova države u kojoj obje države imaju diplomatsko predstavništvo, a na kraju je ovjerava diplomatsko predstavništvo države u kojoj će se isprava koristiti.
Uredba (EU) br. 2016/1191 o javnim ispravama
Od 16. veljače 2019. u Republici Hrvatskoj se počela primjenjivati Uredba (EU) br. 2016/1191 o javnim ispravama.
Od navedenog datuma više nije potrebno legalizirati, odnosno stavljati štambilj Apostille na isprave u pravnom prometu na području EU, a koje su obuhvaćene Uredbom o javnim ispravama.
Hrvatske javne isprave koje su obuhvaćene Uredbom o javnim ispravama jesu rodni list, smrtni list, vjenčani list, potvrda o slobodnom bračnom stanju, potvrda o životnom partnerstvu, uvjerenje o prebivalištu i/ili boravištu, potvrda o nepostojanju kaznene evidencije te potvrda za kandidiranje ili glasovanje na izborima za Europski parlament ili na lokalnim izborima u drugoj državi članici.
Također se napominje, da nije potrebno ni prevoditi rečene isprave, izuzev posljednje, ako građani zatraže da im se izda i višejezični standardni obrazac koji će služiti umjesto prijevoda, a o čemu će ih obavijestiti nadležna tijela koja im budu izdavala iste isprave.
Više informacija o Uredbi s višejezičnim standardnim obrascima možete pronaći na Europskom portalu e-pravosuđe: https://beta.e-justice.europa.eu/551/EN/public_documensts
LEGALIZACIJA/NADOVJERA STRANIH JAVNIH ISPRAVA RADI KORIŠTENJA U HRVATSKOJ
Javne isprave izdane u inozemstvu mogu se upotrijebiti u Hrvatskoj (osim ako drukčije nije određeno dvostranim ili mnogostranim ugovorima) ako su legalizirane u skladu s propisima zemlje izdavanja i nadovjerene u hrvatskoj diplomatskoj misiji u toj državi.
U Republici Litvi legalizaciju obavljaju javni notari:
www.notarurumai.lt/index.php/en/notaries
Druga mogućnost je da se nakon legalizacije, u skladu s propisima države izdavanja, isprave nadovjere u diplomatskoj misiji te države u Hrvatskoj i legaliziraju (nadovjere) u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. U slučaju da Hrvatska nema diplomatsku misiju u državi izdavanja isprave i da ni ta država nema diplomatsku misiju u Hrvatskoj, legalizacija (nadovjera) se može obaviti i u trećoj državi u kojoj obje države imaju diplomatsku misiju, i to na sljedeći način: nakon što ispravu ovjere nadležna tijela države u kojoj je izdana, nadovjerava je diplomatska misija te države u trećoj državi, zatim ministarstvo vanjskih poslova treće države i na kraju diplomatska misija Republike Hrvatske u toj trećoj državi.