<p style="text-align: justify;">
Unatoč padu BDP-a od približno 5 posto u 2020., Paragvaj se svrstava u grupu triju država Latinske Amerike s procjenom relativno visokog gospodarskog rasta od 5,5 posto u ovoj godini. Ispred njega su Peru sa 7,3 posto i Bolivija s 5,6 posto. Glavni razlog pada industrijske i poljoprivredne proizvodnje te stagniranje gospodarskog oporavka posljedice su pandemije i klimatskog utjecaja na poljoprivredni sektor. Suša je krajem 2018. i početkom 2019. godine gotovo devastirala poljoprivrednu proizvodnju, od čega se zemlja nije oporavila ni u prošloj godini. Naime, proizvodnja soje, koja čini 32 posto izvoza Paragvaja, pala je za 24 posto a procijenjeni gubitak iznosio je preko 1,3 milijarde američkih dolara.</p>
<p style="text-align: justify;">
Pandemija i recesija automatski su snažno utjecale na paragvajske javne financije, već oslabljene katastrofalnim posljedicama dugotrajne suše, koja je udvostručila deficit na gotovo 3 posto BDP-a. Nadalje, kako bi financirao visoki fiskalni deficit, Paragvaj je zatražio od Međunarodnog monetarnog fonda zajam u okviru Instrumenta za brzo financiranje, namijenjen hitnom pružanju pomoći zemljama žrtvama prirodnih katastrofa ili pandemije. Krajem travnja odobren je zajam od 274 milijuna USD, koji je dopunjen pomoći i drugih međunarodnih organizacija. Predviđanja su kako će prvi zadatak vladinih stručnjaka nakon oživljavanja gospodarstva biti donošenje mjera za ozdravljenje javnih financija. </p>
Priopćenja
