<p style="text-align: justify;">
Talijanski premijer Giuseppe Conte uputio je 16. rujna ove godine predsjednicima obaju domova parlamenta dokument pod naslovom „Smjernice za definiranje Nacionalnog plana oporavka“, koji je izradio Međuministarski odbor za europske poslove, u koordinaciji s ministarstvima i s lokalnom upravom, informacija je Vlade Talijanske Republike. Dokument preliminarno definira dugoročne strateške ciljeve, tematska područja ulaganja te aktivnosti koja će se Nacionalnim planom oporavka prezentirati Europskoj komisiji (EK). Nakon dobivenog mišljenja parlamenta, Vlada planira započeti neformalni dijalog s EK tijekom listopada. Dokument definira tri strateške linije razvoja: modernizaciju zemlje (efikasna i digitalizirana javna uprava, poticanje inovacija, poticanje istraživanja); ekološku tranziciju („temelj novog modela globalnog razvoja,“ drastično smanjenje emisije plinova, poboljšanje energetske učinkovitosti) te društvenu i teritorijalnu uključivost (smanjenje nejednakosti i siromaštva, poboljšanje uvjeta života na perifernim područjima, smanjenje jaza između sjevera i juga zemlje).</p>
<p style="text-align: justify;">
Kao dugoročni strateški ciljevi ističu se među ostalima: dvostruko povećanje stope rasta BDP-a s 0,8 posto iz posljednjeg desetljeća barem na europski prosjek od 1,6 posto, povećanje javnih investicija barem do razine od 3 posto BDP-a, povećanje ulaganja za istraživanje i razvoj iznad europskog prosjeka (2,1 posto u odnosu na talijanskih 1,3 posto). Plan za oporavak, navodi se, bit će koncipiran na sljedećim temeljima: izazovi s kojima se zemlja mora suočiti; ciljevi programa koji će biti razdijeljeni po klasterima homogenih projekata; pojedini ulagački projekti koji će se uvrstiti u klastere te reformske inicijative koje će biti povezane s jednim ili više klastera.</p>
<p style="text-align: justify;">
Italija će putem fonda Next Generation EU imati na raspolaganju 191,4 milijarde eura (63,8 milijardi eura bespovratnih sredstava te 127,6 milijardi eura putem zaduživanja). Ministar financija Roberto Gualtieri u svojim posljednjim istupima predstavio je nekoliko „optimističnih“ gospodarskih podataka koji upućuju da bi se ukupan pad BDP-a u 2020. mogao kretati oko 8 posto, što znači da ipak neće dosegnuti dvoznamenkaste iznose koje je u lipnju predvidjela Europska komisija (11,2 posto), odnosno Državni statistički institut Istat (14,7 posto). Jednako tako, ministar Gualtieri u trećem tromjesečju očekuje rast od 9,5 posto u odnosu na drugo tromjesečje, te ukazuje na optimizam u realnom sektoru, koji između ostalog proizlazi iz Purchasing Managers Indexa koji mjeri očekivanja od kompanija te zainteresiranost potencijalnih kupaca, a koji je u kolovozu iznosio 53.1 bodova (više od pojedinih država članica EU i npr. Kine).</p>
Priopćenja
