<p style="text-align: justify;">
Nizozemski ured za gospodarsku analitiku (Centraal Planbureau - CPB) je 26. ožujka 2020. objavio analizu četiri moguća scenarija utjecaja korona-krize na nizozemsko gospodarstvo u 2020. i 2021., računajući od trenutka stupanja na snagu restriktivnih mjera o ograničavanju fizičkog kontakta te uzimajući u obzir dužinu njihovog trajanja. Prema svim scenarijima, recesija se neće moći izbjeći, a BDP bi trebao pasti između 1,2 posto do 7,7 posto u 2020. godini.</p>
<p style="text-align: justify;">
Prema najblažem scenariju koji bi podrazumijevao trajanje ograničavanja fizičkog kontakta do tri mjeseca, gospodarstvo bi se moglo oporaviti već u trećem tromjesečju 2020. godine. U slučaju trajanja zabrane do šest mjeseci, u oba „među scenarija“ najviše bi bila pogođena industrija i svjetska trgovina, a postojeći problemi bi se mogli preliti i na financijski sektor. U najlošijem scenariju gdje bi se trajanje restriktivnih mjera moglo produžiti i na više od dvanaest mjeseci, predviđa se i recesija od najmanje godinu i pol dana, a zbog problema u financijskom sektoru kao i svjetskom gospodarstvu, oporavak bi se mogao očekivati tek nakon 2021. godine. Prema potonjem scenariju BDP bi pao za 2,7 posto u 2021., a nezaposlenost bi se mogla povećati na 9,4 posto. </p>
<p style="text-align: justify;">
Također prema svim scenarijima, vladine mjere za potporu gospodarstvu dovele bi u pitanje i održivost javnih financija. Ipak, povećanje javnog duga trebalo bi biti podnošljivo, odnosno prema najlošijem scenariju, dug bi do kraja 2021. mogao iznositi 73,6 posto BDP-a, a što je prema CBSu još uvijek daleko od razine koja se smatra riskantnom. Svi scenariji izuzev prvog, predviđaju kako bi gospodarska kriza uzrokovana korona virusom mogla biti znatno ozbiljnija nego ona tijekom 2008 – 2009. godine.</p>
Priopćenja
