<p style="text-align: justify;">
U godišnjem Globalnom indeksu mira za 2018. godinu objavljenom 12. lipnja 2019. godine, Institut za ekonomiju i mir (The Institute for Economics and Peace - IEP) objavio je kako, prema procjenama, 971 milijun ljudi, uključujući više od 2,4 milijuna Australaca, živi u područjima s visokom ili vrlo visokom izloženošću klimatskim opasnostima, uključujući ciklone, poplave, požare, dezertifikaciju i porasta razine mora.</p>
<p style="text-align: justify;">
Izvješće, koje rangira 163 zemlje mjerenjem unutarnje sigurnosti i sigurnosti, militarizacijom i tekućim sukobom, uključilo je rizike klimatskih promjena po prvi put ove godine kako bi se ocijenile veze između klimatskih opasnosti i nasilja. Utvrdili su da klimatski pritisci mogu negativno utjecati na dostupnost resursa i utjecati na dinamiku stanovništva, što može utjecati na socioekonomsku i političku stabilnost.</p>
<p style="text-align: justify;">
Prvih devet zemalja koje se suočavaju s najvećim rizikom od klimatskih opasnosti bile su sve azijske zemlje s Filipinima na vrhu popisa, a slijede Japan, Bangladeš, Mijanmar i Kina.</p>
<p style="text-align: justify;">
Republika Hrvatska je na tom popisu 27., dok je Australija pala za jedno mjesto u ovogodišnjem indeksu i zauzela je 13. mjesto zbog povećane militarizacije (uvoza oružja i povećanih vojnih izdataka) i prošle godine povećala se i stopa zatvaranja/uhićenja u Australiji. U Australiji glavni rizici potječu od uragana i ciklona na sjeveru, porasta razine mora na jugu i istoku, kao i suše i dezertifikacije koja već pogađa tisuće poljoprivrednika.</p>
Priopćenja
