<p style="text-align: justify;">
Nakon dugogodišnjeg mirovanja, novi Upravni odbor Britansko-hrvatske gospodarske komore u Londonu (British-Croatian Chamber of Commerce - BCCC) pokrenuo je nove gospodarske aktivnosti. Tako je 29. ožujka u sjedištu tehnoloških tvrtki u istočnom Londonu (Shoreditch) u prostorijama TechSpacea, te uz potporu PricewaterhouseCoopersa (PwC) Hrvatska i Ministarstva za međunarodnu trgovinu Ujedinjene Kraljevine (DIT), organizirao panel raspravu s fokusom na tehnološke tvrtke.</p>
<p style="text-align: justify;">
John M. Gašparac, predsjednik Uprave PwC Hrvatska, posebno je naglasio potrebu što prije razviti novu digitalnu i tehnološku strategiju o tomu kako se povezati s tehnološkim središtem kao što je London, ali i ostalim tech hubs diljem UK-a. Direktorica SIE EBRD-a Charlotte Ruhe je pak istakla kako EBRD, izuzev u infrastrukturne projekte, sve više počinje ulagati i u private equity i venture capital industriju u Hrvatskoj i regiji (EBRD je jedan od ulagača u South Central Ventures). Ujedno je dodala kako je upravo u Hrvatskoj dosad najviše dostignuta ravnoteža između ulaganja u privatni i javni sektor te kako vjeruje da će se u ovom dijelu Europe uskoro pojaviti novi „unicorns“, tehnološke tvrtke čija se vrijednost procjenjuje na više od milijardu USD, u koje će EBRD sa zadovoljstvom ulagati.</p>
<p style="text-align: justify;">
U raspravama kroz četiri panela govorilo se i o stanju na tehnološkom tržištu općenito te posebno o stanju u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi, o načinu privlačenja investitora i mogućim izvorima financiranja, kao i o perspektivama Londona, svjetskog središta tehnoloških tvrtki, nakon Brexit-a.</p>
<p style="text-align: justify;">
PwC, druga najveća svjetska konzultantsko-revizijska kuća, ubrzano mijenja svoju kulturu i počinje sve više surađivati s tehnološkim tvrtkama i akceleratorima, razvijajući prilagođene programe putem manjih pilot projekata.</p>
<p style="text-align: justify;">
Govoreći o tomu kako bi investitori trebali prepoznati najperspektivnije startupove, sudionici su se složili da bi se isti najviše trebali usredotočiti na kvalitetu, vjerodostojnost i operativnost tima te sposobnost upravljanja portfoliom, zatim kvalitetu proizvoda, kao i veličinu te potencijale na tržištu, a manje na moguće rizike. Istaknuto je također kako je za potencijalne ulagače najvažnije da startup rješava određeni konkretni problem, da ima globalnu komponentu, odnosno okvirnu strategiju kako bi u narednih 5 do 10 godina mogao izrasti u globalnu tvrtku. Neki investitori su pak naveli kako uvažavaju i preporuke, ali i kako često sami izravno pristupaju startupovima ukoliko prepoznaju zajednički interes.</p>
<p style="text-align: justify;">
Također je uočeno kako se tvrtke Jugoistočne Europe većinom fokusiraju na poslovno širenje u regiji i susjednim zemljama, a manje na pokušaj izlaska na globalno tržište te kako im nedostaje „international spirit“. Kao mogući razlog tomu spomenuta je nedovoljna usmjerenost regionalnih vlada na tehnološki sektor te nedostatak državnih potpora, za razliku od UK-a čije Ministarstvo za međunarodnu trgovinu (DIT) u tu svrhu izdvaja značajna sredstva. Kao jednako važna prepreka izlasku na globalno tržište naveden je i nedostatak pristupa drugim izvorima financiranja te nerazvijeno tržište kapitala u svim zemljama Jugoistočne Europe, uključujući i Hrvatsku. Stoga se zasad, kao jedan od moguće najbržih modela internacionalizacije tehnoloških tvrtki u zemljama regije, vidi u outsourcing-u od strane uspješnih zapadnih tvrtki, u ovom slučaju snažnije poslovno povezivanje s poslovnim subjektima u UK-u, te boljoj edukaciji i mentorstvu poduzetnika, a što EBRD već razvija putem raznih programa u regiji. Isto tako, potrebno je veće komercijaliziranje znanosti i istraživačkih projekata koje generira lokalna akademska zajednica, ali i veća prisutnost pozitivnih priča o uspjesima tehnoloških tvrtki u lokalnim medijima.</p>
<p style="text-align: justify;">
Glede budućnosti samog Londona kao tehnološkog i inovativnog središta, većina sudionika je bila vrlo pozitivna. Predstavnik Cambridge Judge Business School je istaknuo kako London posjeduje intelektualni kapital svjetske klase koji je stoljećima akumuliran te će u tom smislu i dalje ostati rasadnik znanja.</p>
<p style="text-align: justify;">
Predstavnik DITa je naglasio vladinu Industrijsku strategiju u čijem su žarištu upravo inovacije. Prema njemu, London se i dalje percipira kao najbolji grad za pokretanje poslovanja jer je fleksibilan i brzo se prilagođava krizama i novim trendovima. Mišljenja je kako će se UK u budućnosti manje oslanjati na EU te će se više usmjeriti globalnom poslovanju, pogotovo uključujući snažnije razvijanje poslovnih odnosa sa SAD-om i Azijom, čemu pridonosi i činjenica što je anglo-američko tržište fleksibilnije za razliku od kontinentalnog koje je više konzervativno i teže prihvaća nove izazove i promjene.</p>
Priopćenja
