<p style="text-align: justify;">
Prema posljednjoj procjeni koju je objavio francuski statistički institut INSEE</p>
<p style="text-align: justify;">
Javne financije u Francuskoj u 2018. godini zabilježile su bolje rezultate od očekivanih, objavio je francuski statistički institut INSEE. Rast je blago revidiran naviše, odnosno na 1,6 posto, dok se još u siječnju očekivalo 1,5 posto. Ovo blago poboljšanje ima pozitivne posljedice za javne financije. Državni prihodi premašili su očekivanja, pri čemu su porezi na dobit i bogatstvo prošle godine skočili za 6,2 posto.</p>
<p style="text-align: justify;">
Kao rezultat toga, javni deficit je neznatno pao na 2,5 posto BDP-a, umjesto očekivanih 2,6 posto, što je najniža razina od 2006. u usporedbi s 2,8 posto u 2017. i 3,5 posto u 2016. godini. Proračunski manjak se znatno smanjuje: 60 milijardi eura u 2018. godini nasuprot 64 milijarde u 2017. i 80 milijardi u 2016. godini.</p>
<p style="text-align: justify;">
Dug države je bio stabilan tijekom godine, blizu simboličnih 100 posto, točnije 98,4 posto u 2018., kao i u 2017. godini. Od financijske krize javni je dug nastavio rasti. Francuska konačno uspijeva izaći iz začaranog kruga zahvaljujući vrlo niskim kamatnim stopama. Javni rashodi, koji iznose 56 posto BDP-a, također su za 0,4 postotna boda niži nego u 2017. godini. To poboljšanje uglavnom je posljedica prošlogodišnjeg rasta, ali i stabilizacije rashoda.</p>
<p style="text-align: justify;">
Sa 45,2 posto BDP-a, porezi i doprinosi u Francuskoj dosegli su povijesni rekord u 2017. godini. Međutim, u 2018. godini smanjeni su na 45 posto, odnosno na razinu koja je još uvijek znatno viša nego u 2016. Deficit se također mora staviti u perspektivu: u lipnju 2018. Francuska vlada je još očekivala godišnji deficit od 2,3 posto, što Revizorski sud smatra dostižnim.</p>
<p style="text-align: justify;">
Podaci koje je objavio INSEE opisuju malo lakše usporavanje francuske ekonomije od očekivanog. U 2018. godini, uz rast od 1,6 posto, Francuska je u nešto lošijoj situaciji od prosjeka eurozone, kao što je to već bio slučaj u 2017. godine. To bi se trebalo promijeniti ove godine. Zasad se računa s rastom od 1,2 posto za eurozonu i 1,3 posto za Francusku u 2019. godini.</p>
<p style="text-align: justify;">
S druge strane, Francuska će se još jednom istaknuti na području deficita. Nakon dvije godine, u okvirima zahtjeva iz Bruxellesa, Pariz se suočava s deficitom za 2019. od 3,2 posto, dakle, ponovno iznad 3 posto. Komisija bi Francuskoj trebala progledati kroz prste jer će ona ove godine preuzeti tešku operaciju pretvorbe mjere za unaprjeđenje konkurentnost i zapošljavanje (CICE) u niže doprinose, što će povećati deficit za 0,9 postotnih bodova BDP-a. Francuska će vjerojatno 2019. zadržati titulu najskuplje europske zemlje, čak i bez ove iznimne mjere.</p>
Priopćenja
