<p style="text-align: justify;">
Italija je u posljednjem tromjesečju 2018. godine zabilježila pad BDP-a od 0,2 posto i to je već drugo uzastopno tromjesečje u kojemu BDP pada (0,1 posto u trećem tromjesečju), potvrđuju službeni statistički podaci. Pad u dva uzastopna tromjesečja tehnički predstavlja ulazak u recesiju.</p>
<p style="text-align: justify;">
Tražiti uzroke recesije isključivo u usporavanju rasta eurozone nije sasvim opravdano s obzirom na to da je Italija i dosad bilježila puno slabiji rast od drugih zemalja članica te da još uvijek nije zabilježen pad talijanskog izvoza. Ovakvo stanje dijelom je posljedica nedostatne domaće potrošnje i unutarnjeg tržišta koje se nije u potpunosti oporavilo nakon gospodarske krize i nije pratilo značajan porast izvoza.</p>
<p style="text-align: justify;">
Rješenje se vidi u mjerama poticanja potrošnje, što nužno predstavlja i povećanje troškova države, međutim, pitanje je koliko se može stimulirati potrošnja s javnim dugom koji iznosi preko 2,3 bilijuna eura (131,8 posto BDP-a). Istodobno, potezi Talijanske vlade, naročito oni vezani za sukob s Europskom komisijom oko proračunskog deficita, izazvali su značajan pad povjerenja investitora, što se odrazilo na pad burzovnog indeksa Milanske burze. Problem postaje još veći ukoliko se uzme u obzir da je ovo treća zabilježena recesija u zadnjih 10 godina s vrlo skromnim rastom u razdobljima oporavka.</p>
<p style="text-align: justify;">
Prognoze rasta financijskih analitičara za 2019. godinu pogoršavaju se iz mjeseca u mjesec, i to od 1,5 posto u studenomu preko 0,8 posto u prosincu pa sve do sadašnjih prognoza o maksimalnih 0,4 posto rasta.</p>
Priopćenja
