<p style="text-align: justify;">
Slovenija razmišlja o načinima motiviranja većeg broja nezaposlenih i umirovljenika za aktivno uključivanje na domaće tržište rada, ponajprije zbog kritika prema kojima nekima više odgovara primati socijalnu pomoć ili naknadu za nezaposlene nego ići raditi za plaću.</p>
<p style="text-align: justify;">
Jedan od glavnih čimbenika zbog kojih bi planirani rast BDP-a sljedećih godina mogao biti manji od mogućeg jest nedostatak radne snage posljednjih godina, koju Slovenija uslijed ekonomskog rasta mora uvoziti, izjavio je slovenski ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek. Ove godine, rekao je, na slovenskom zavodu za zapošljavanje registrirano je 74.000 osoba, međutim, barem njih 20.000 bilo bi moguće zaposliti, uz potrebne promjene u politici socijalnih potpora i nadoknada za nezaposlene.</p>
<p style="text-align: justify;">
Visina osnovnih minimalnih životnih troškova ove godine procijenjena je na 441 euro te je iznos potpore povećan na 331 euro. S druge pak strane, najniža zakonom zajamčena plaća za puno radno vrijeme, koju prima više desetaka tisuća zaposlenih, iznosi 638 eura. To je premali raspon pa neki radije odabiru biti socijalni slučajevi nego prihvatiti posao, ocjenjuju pojedini poslodavci.</p>
<p style="text-align: justify;">
Drugi izvor za dodatno aktiviranje kadrova za tržište rada, prema ocjeni ministra Počivalšeka, leži u zapošljavanju starijih umirovljenih osoba, koje su još sposobne za rad ili imaju potrebna znanja za tvrtke u kojima su već radili.</p>
<p style="text-align: justify;">
Uz strane radnike s područja bivše Jugoslavije, Slovenija će ubuduće sve više zapošljavati i one iz drugih područja, najavio je ministar Počivalšek i dodao kako su u tom smislu već sklopljeni prvi sporazumi o zapošljavanju s Gruzijom i Ukrajinom. Prema podacima statističkog ureda, u Sloveniji već radi skoro 70.000 stranaca, među kojima je oko 40 posto onih iz Bosne i Hercegovine, a dosta ih je također iz Srbije, Kosova, Makedonije i Hrvatske.</p>
Priopćenja
