<p style="text-align: justify;">
Zabrinutosti zbog trgovinskih sporazuma postaju najveći rizik za globalni gospodarski rast, a u Europi loši gospodarski podaci u Italiji. Povećanje kamatnih stopa moglo bi izazvati potres na tržištu kapitala te sniziti rast u zemljama u razvoju.</p>
<p style="text-align: justify;">
Gospodarski rast u Sloveniji smiruje se nakon posljednjeg prošlogodišnjeg tromjesečja te je u drugom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 3,8 posto (na godišnjoj razini). Međutim, gospodarski rast u Europskoj uniji (EU) i na području eura također se smiruje.</p>
<p style="text-align: justify;">
Gospodarski rast u Sloveniji u prvom ovogodišnjem polugodištu iznosio je 4,2 posto (4,6 posto prilagođeno utjecaju sezone i kalendara) te je tako još jednom veći od rasta u EU-u (2,3 posto), odnosno spada među najveći rast u Europskoj uniji. Slovenija je u 2. ovogodišnjem tromjesečju premašila predkriznu razinu, odnosno 2. tromjesečje 2008., za 4,5 posto jer je konačna potrošnja veća za 4,4 posto, izvoz za 37 posto, a uvoz za 18 posto. Samo ulaganja u osnovna sredstva zaostaju na toj razini (za 35,6 posto).</p>
<p style="text-align: justify;">
U 2019. godini očekuje se usporavanje globalnog gospodarstva. Carinski ratovi povećavaju rizik i za slovenske i za europske izvoznike, što znači da će i budući rast međunarodne trgovine biti vjerojatno niži. U pitanju su i gospodarski rizici koje predstavlja složena i produbljena napetost na Bliskom istoku. Sukobi u odnosu između Irana i Saudijske Arabije imaju potencijal za daljnju destabilizaciju regije. Razvoj geopolitike bi tako mogao imati veći učinak na rast cijena sirovina. ECB je već snizio očekivani rast europskog gospodarstva na 2,1 posto s 2,4 posto (ožujak 2018. godine), dok bi 2020. godine trebao iznositi slabih 1,7 posto. Prema procjenama Eastern European Consensus-a, ove godine bi gospodarski rast u Sloveniji trebao iznositi 4,5 posto, a sljedeće 3,5 posto. Isto tako i u Analitici GZS-a predviđaju usporavanje gospodarskog rasta (na 2,8 posto) u sljedećoj godini. </p>
<p style="text-align: justify;">
Tvrtke u stranom vlasništvu imaju veću dodanu vrijednost na zaposlenog za gotovo četvrtinu u odnosu na tvrtke u većinskom slovenskom vlasništvu. Slovenske tvrtke su većinom uključene u lance dobavljača automobilske industrije, dok je nužno uključivanje i u mrežu globalnih opskrbnih lanaca. Za njih je to velika prigoda jer proizvođači traže nove partnere. Agencija Spirit, primjerice, predviđa krajem ožujka ili početkom travnja sljedeće godine, zajedno s automobilskim proizvođačem Hyundai, organizirati prezentaciju slovenskih dobavljača. Naime, i Korejski koncern želi u Sloveniji proširiti svoju mrežu dobavljača. Biti član globalnog opskrbnog lanca, osobito u visokotehnološkim granama industrije, jedno je od rješenja kako biti dio konkurentnog tržišta s poluproizvodima. Povezivanje u globalne opskrbne lance moglo bi pomoći slovenskim izvoznicima u lakšem prebrođivanju budućih kriza. Unatoč svemu, visoko dodanu vrijednost moguće je dostići kod svakog zahtjevnijeg stupnja proizvodnje. Jedini uvjet za to je postizanje troškovne učinkovitosti i profitabilnosti. Tu slovenske tvrtke imaju još dovoljno prostora, izjavio je predsjednik uprave SID banke, koja slovenskim izvoznicima nudi financijske proizvode.</p>
Priopćenja
