<p style="text-align: justify;">
U Srbiji je u prvom ovogodišnjem polugodištu gotovo 48.000 nekretnina dobilo nove vlasnike, a ukupna vrijednost kupoprodajnih ugovora iznosila je 1,6 milijardu eura, što je za 23 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, priopćio je Republički geodetski zavod.</p>
<p style="text-align: justify;">
Opseg prodaje veći je za 15 posto u odnosu na isto razdoblje lani kada je sklopljeno 41.500 kupoprodajnih ugovora. Međutim, uz rast tržišta nekretnina raste i njihova cijena. Više od pola novca, odnosno oko 830 milijuna eura, okrene se na nekretninama u Beogradu, zatim slijedi Novi Sad sa 185 milijuna eura. Čak 60 posto ukupnog trgovanja nekretninama odvija se u Vojvodini i Beogradu. Za kupovinu su najtraženiji stanovi (33 posto) i na njima se okrene skoro polovina ukupnih novčanih sredstava, odnosno 775 milijuna eura. Upola manja potražnja vlada za kućama te predstavlja 15 posto udjela na tržištu, dok poljoprivredno zemljište čini 20 posto ukupnog trgovanja nekretninama.</p>
<p style="text-align: justify;">
Cijene stana u novogradnji u općinama Novi Beograd i Čukarica, u odnosu na isto razdoblje lani, skočile su za osam posto po kvadratnom metru. Najveći rast cijena zabilježen je u starogradnji u Novom Pazaru i Prokuplju (15 posto), dok je najveći rast cijena u novogradnji ostvaren u Vranju (13 posto). Najveći pad cijena novogradnje dogodio se u Užicu (8 posto) te u Kikindi i Kraljevu (7 posto). Najskuplji kvadrat i u 2018. godini zabilježen je na ekskluzivnoj lokaciji Beograda na vodi i koštao je više od 7.800 eura, dok je ukupna cijena stana dosegla više od 1,12 milijuna eura. U staroj gradnji najvišu cijenu i dalje drže stanovi u okolini Knez Mihajlove ulice, gdje je najskuplji kvadrat koštao oko 4.300 eura, dok se najskuplja kuća, vrijedna 1,5 milijun eura, nalazi u beogradskom prigradskom naselju Voždovac. </p>
Priopćenja
