<p style="text-align: justify;">
Elektroprivreda Srbije (EPS) do 2027. godine namjerava uložiti 4,9 milijardi eura u uvođenje moderne tehnologije, povećanje energetske učinkovitosti te izgradnju novih, suvremenih objekata i obnovu starih.</p>
<p style="text-align: justify;">
EPS proizvede oko 70 posto električne energije u termoelektranama na lignit. Međutim, kako bi se osigurala stabilnost proizvodnje u sljedećim desetljećima, pripremaju se velike kapitalne investicije koje bi trebale osigurati najveću moguću učinkovitost i zaštitu okoline. EPS će do 2025. godine uložiti više od 600 milijuna eura u projekte zaštite okoliša, samo kada su termalni kapaciteti u pitanju, ističu predstavnici najveće energetske tvrtke u Srbiji.</p>
<p style="text-align: justify;">
Njegovi strateški ciljevi u razdoblju do 2027. godine bit će usmjereni na osiguranje dostave energije, ispunjenje ekoloških obveza te modernizaciju, ekonomsku održivost i daljnju realizaciju investicija. Tako će iznos od 1,1 milijardu eura uložiti u rudarski sektor, zatim 1,7 milijardi eura u termalni sektor, 700 milijuna eura u obnovljive izvore energije (OIE) te 1,4 milijarde eura u distribucijske i korporacijske projekte.</p>
<p style="text-align: justify;">
Jedan od strateških smjerova EPS-a, kako navode, jeste revitalizacija vlastitih hidroelektrana. Svaki kilovat-sat proizveden uz pomoć snage vode vrlo je bitan jer potječe iz obnovljivog resursa i košta manje nego ista količina električne energije dobivene od ugljena. Dosad izvedenim radovima na hidroelektranama Đerdap 1, Zvornik i Bajina Bašta, hidro kapaciteti EPS-a povećani su za 140 MW.</p>
<p style="text-align: justify;">
U tijeku su pripreme za revitalizaciju svih 10 agregata na hidroelektrani Đerdap 2, čime će se dobiti 50 novih megavata. Za potrebe ovog projekta, ali i za revitalizaciju agregata na hidroelektranama Vlasina, Bajina Bašta, Potpez i Bistrica, EPS ispituje stanje opreme i priprema tehničku dokumentaciju. Ovim investicijama obnovit će se kapaciteti i povećati proizvodnja, ali i potaknuti lokalni razvoj.</p>
<p style="text-align: justify;">
Također, započela je provedba projekta izgradnje vjetroparka Kostolac, čime energetski sustav Srbije kreće ususret ispunjenju obveza prema kojima najmanje 27 posto proizvodnje električne energije treba dolaziti iz obnovljivih izvora energije. Izgradnja prvog EPS-ovog vjetroparka iziskuje ukupno 100milijuna eura, međutim, uz 20 generatora, ukupne snage od 66 MW, proizvodit će dovoljno energije za 30.000 domaćinstava.</p>
<p style="text-align: justify;">
Trenutno je u tijeku projekt izgradnje postrojenja za odsumporavanje ispušnih plinova u Termoelektrani Nikola Tesla (TENT) A, što će osigurati budućnost ove najveće termoelektrane u Srbiji. Njena proizvodnja bit će usklađena s europskim ekološkim standardima. Sustav za odsumporavanje ispušnih plinova na četiri bloka TENT A, snage od preko 300 MW, vrijedan je 167,2 milijuna eura, međutim, zahvaljujući njemu, emisija sumpor-dioksida smanjiti će se devet puta. Uz ekološki značaj, ova investicija je ujedno i primjer dobre prakse utjecaja EPS-a na nacionalno gospodarstvo jer u okviru ovog projekta, koji predvodi japanski Mitsubishi Hitachi Power System, oko 60 posto poslova obavljaju domaće tvrtke, ističu u EPS-u i dodaju kako se intenzivno radi na otvaranju rudnika Radljevo, gdje proizvodnja ugljena treba započeti 2019. godine, a prve količine ugljena otkrivene su i u novom rudniku Polje G. Također, priprema se otvaranje rudnika Polja E, čime će EPS osigurati dodatne količine ugljena do polovine ovog stoljeća.</p>
Priopćenja
