<p style="text-align: justify;">
Oko 54.565 poslovnih subjekata u Srbiji ima blokirane račune u ukupnom iznosu od gotovo 312 milijardi dinara (oko 2,6 milijardi eura), podaci su Narodne banke Srbije (NBS). Sve te tvrtke kandidati su za neki vid oporavka ili prodaju putem stečaja.</p>
<p style="text-align: justify;">
Prema podacima Agencije za privredne (gospodarske) registre, u Srbiji trenutno posluje 146.906 trgovačkih društava i 251.053 poduzetnika. Čak 23.794 tvrtke imaju blokirane račune dulje od tri godine, odnosno tri godine zaredom ne obavljaju platni promet putem svojih računa.</p>
<p style="text-align: justify;">
Podaci o broju trgovačkih društava i poduzetnika, čiji su računi u blokadi, poražavajući su, izjavila je Ivana Matić, bivša direktorica Agencije za licenciranje stečajnih upravitelja. Odugovlačenjem rješavanja problema, zbog kojih su tvrtke dulje vremensko razdoblje u blokadi, samo se povećavaju obveze društva prema vjerovnicima jer se povećavaju kamate. Štetu od odugovlačenja, kako kaže, trpi i sam državni proračun, jer takva trgovačka društva zacijelo imaju dugovanja i prema poreznoj upravi i javnim poduzećima. </p>
<p style="text-align: justify;">
Više od mjesec dana blokirani su računi 36.968 tvrtki, a prema Zakonu o stečaju, za svaku tvrtku, čiji je račun neprekidno u blokadi 30 dana, postoji razlog za stečaj. Tvrtke, zapale u probleme, imaju čitav niz mjera na raspolaganu za izlazak iz te situacije, među kojima su racionalizacija troškova poslovanja, bolja sistematizacija radnih mjesta, smanjenje broja zaposlenih i slično, tvrdi bivša direktorica Agencije za privredne registre.</p>
<p style="text-align: justify;">
Prema njenoj ocjeni, tvrtke većinom ne poduzimaju potrebne mjere oporavka jer njihova rukovodstva prekasno uočavaju ozbiljnost problema u kojima se nalaze i dovedu se u situaciju kada je već prekasno bilo što učiniti, odnosno spriječiti pokretanje stečaja. Stečaj u Srbiji uglavnom završi bankrotom tvrtke, što podrazumijeva gašenje trgovačkog društva te je stav javnosti prema tom činu negativan. Uvođenje novog investitora, kako tvrdi, koji bi ulaganjem svježeg novca oživio proizvodnju u posrnuloj tvrtki, dobar je način izlaska iz krize, što potvrđuje i njegova česta primjena u Europi i Americi. Za takav potpuni zaokret odlučio se i trgovinski lanac Gomex koji je, uz financijske injekcije, također angažirao stručnjake za obučavanje zaposlenika. Tako je sa 16 prodajnih objekata narastao na njih 120 te danas predstavlja jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u Banatu, poručila je bivša direktorica Agencije za licenciranje stečajnih upravitelja Ivana Matić.</p>
<p>
</p>
Priopćenja
