<p style="text-align: justify;">
Usvojeni Prijedlog carinskog zakona predviđa brojna pojednostavljenja carinskih postupaka i usklađen je većim dijelom s propisima Europske unije, što je još jedan korak naprijed na europskom putu Srbije, izjavio je srbijanski ministar financija Siniša Mali.</p>
<p style="text-align: justify;">
Komunikacija između carine i poslovnog sektora obavljat će se ubuduće elektronskim putem, a za primjenu tih zakonskih odredbi potrebno je razviti nove i nadograditi postojeće IT sustave, što zahtijeva određeno vrijeme, odnosno, prema planu EU-a, najkasnije do kraja 2020. godine, poručio je ministar Mali.</p>
<p style="text-align: justify;">
Prijedlogom zakona, dodaje ministar financija, uvode se nova carinska pojednostavljenja, među kojima je centralizirano carinjenje i samoprocjena vrijednosti, dok se kod postojećih pojednostavljenja u većoj mjeri predviđa korištenje podataka iz poslovnih knjiga gospodarskih subjekata.</p>
<p style="text-align: justify;">
U odnosu na sada važeći Carinski zakon, odredbe koje se odnose na carinski dug prvi put su uvrštene u početna poglavlja, što ukazuje na izuzetnu važnost financijskog aspekta u postupku primjene carinskih propisa. Novina je i podjela carinskog postupka na tri faze: stavljanje robe u slobodni promet, posebni postupci i izvoz. Kako je Prijedlogom carinskog zakona predviđeno, smještaj robe u slobodne zone postaje poseban carinski postupak, ukidaju se carinski postupci prerade pod carinskim nadzorom i aktivno oplemenjivanje u sustavu povrata te jača institut ovlaštenog gospodarskog subjekta. Aktivno oplemenjivanje moći će se odobriti bez obveze ponovnog izvoza robe, a rok za privremeni smještaj robe produljen je s 20 na 90 dana. Prijedlogom carinskog zakona propisan je i ukupan rok od 10 godina u kojemu roba može ostati u postupku privremenog uvoza, ustvrdio je ministar Mali.</p>
Priopćenja
