<p style="text-align: justify;">
Na konferenciji od 29. svibnja ove godine, u organizaciji Komisije za zaštitu konkurencije Republike Srbije (KZK) i Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), predstavljeni su rezultati prve faze sektorske analize tržišta maloprodaje hrane, pića i duhanskih proizvoda u Republici Srbiji, koju je izradio stručni tim pod rukovodstvom KZK-a.</p>
<p style="text-align: justify;">
Predsjednik KZK-a dr. Miloje Obradović je tom prigodom naglasio važnost ovakve analize sa stajališta zaštite tržišnog natjecanja i dodao kako je temeljna zadaća KZK-a osigurati ravnopravne uvjete poslovanja za sve, a potencijalnim korisnicima usluga pružiti mogućnost izbora, što vodi nižim cijenama i kvalitetnijim proizvodima. Stoga je važno u svakom trenutku znati što se na tržištu događa, tko su sudionici, koliko ih ima, pod kojim uvjetima posluju i kako se ponašaju, zaključio je Predsjednik Komisije Obradović.</p>
<p style="text-align: justify;">
Predsjednik Saveza za hranu i poljoprivredu NALED i direktor predstavništva Atlantic grupe u Srbiji Vladimir Čupić je govorio o izazovima u sektoru maloprodaje u Srbiji te ustvrdio kako je ohrabrujući zaključak analize, prema kojemu srbijansko tržište još uvijek nije zasićeno te se može očekivati dolazak novih igrača i veće konkurencije.</p>
<p style="text-align: justify;">
Prema državnoj tajnici u Ministarstvu trgovine, telekomunikacija i usluga Vesni Kovač, ova analiza bit će dobar temelj za izradu planiranog registra sudionika na tržištu maloprodaje, što je jedan od prioriteta njenog Ministarstva.</p>
<p style="text-align: justify;">
Analiza je, između ostalog, obuhvatila pokazatelje razvijenosti maloprodajnog tržišta, strukturu tržišta, kao i prvi put uvid u popis najznačajnijih sudionika na tržištu maloprodaje u Srbiji. Sektorska analizu je u izravnom uzorku obuhvatila više od 500 sudionika na tržištu, uz anketiranje više od 5,5 tisuća maloprodajnih subjekata. Prema rezultatima analize, sudionici na tržištu nisu prepoznali prepreke za ulazak na tržište, što je i očekivano imajući u vidu pojednostavl?eni i ubrzani postupak za osnivanje trgovačkih društava, dok su, kao jedine barijere na tržištu, prepoznali nisku kupovnu moć stanovništva, teško mijenjanje navika kupovanja, kao i nedostatak odgovarajućih prostora za otvaranje novih maloprodajnih objekata.</p>
<p style="text-align: justify;">
Kako pokazuje analiza, prema razini prihoda najveći udio na tržištu maloprodaje u Srbiji imaju Delhaize (21 posto) i Merkator/IDEA, Merkator S, Roda/-, odnosno Agrokor (16 posto), dok ostalih 8 sudionika pojedinačno imaju manje od 3,5 posto. Najvećih 10 maloprodajnih lanaca sudjeluje s 55 posto u ukupnom prometu u maloprodaji, dok svi ostali sudionici pojedinačno imaju manje od 1 posto tržišnog udjela. Građani u Srbiji prosječno godišnje troše 60.000 dinara (508 eura) u maloprodaji. Promatrano prema broju izdanih fiskalnih računa, prosječna kupovina iznosi tek nešto više od 450 dinara i taj iznos nije se značajnije mijenjao u promatranom razdoblju. Prosječna potrošnja u maloprodajnim objektima u Beogradu veća je nego u ostatku Srbije za 25 posto, odnosno 600 dinara je prosječan fiskalni račun u maloprodaji u Beogradu, u odnosu na prosjek od 450 dinara za čitavu Srbiju.</p>
<p style="text-align: justify;">
Kako drže stručnjaci, u segmentu maloprodaje u vrlo bliskoj budućnosti mogu se očekivati značajne promjene, a neke od njih su jačanje Internet trgovine i bezgotovinskog plaćanja, što će dovesti do smanjenja potrebe za određenim vrstama zanimanja.</p>
Priopćenja
