<p style="text-align: justify;">
Tekući račun platne bilance</p>
<p style="text-align: justify;">
Tekući račun u prosincu 2017. godine pokazao je višak od 152 milijuna eura i veći je, u odnosu na isti mjesec 2016., za 129 milijuna eura. Trgovina robom i uslugama zabilježila je višak od 240 milijuna eura, s tim da je samo petina bio višak od robne razmjene. Primarni i sekundarni dohodci iskazali su deficit od 88 milijuna eura, pri čemu je najveći dio deficita iz primarnog dohotka. Višak na tekućem računu u 2017. godini iznosio je 2.813 milijuna eura, što je 706 milijuna eura više nego godinu ranije. Višak u robnoj razmjeni prošle godine povećan je za 89 milijuna eura, a višak razmjene usluga za 391 milijun eura u odnosu na prethodnu godinu. Izdvojen je još i deficit primarnih dohodaka, koji je smanjenje za 175 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu.</p>
<p style="text-align: justify;">
Robna razmjena</p>
<p style="text-align: justify;">
Višak u robnoj razmjeni 2017. iznosio je 1,626 milijuna eura i bio je za 89 milijuna eura viši nego u 2016. godini. Izvoz se godišnje povećao za 13,8 posto, a uvoz za 14,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 106 posto.</p>
<p style="text-align: justify;">
Izvoz u zemlje članice EU-a 2017. godine predstavlja 77 posto ukupnog izvoza i povećao se u odnosu na prethodnu godinu za 14,4 posto, odnosno za 2,744 milijuna eura. Uvoz iz zemalja članica EU-a, koji predstavlja 80 posto ukupnog uvoza, povećao se, u odnosu na godinu ranije, za 13,1 posto, odnosno za 2.501 milijuna eura. </p>
<p style="text-align: justify;">
U prosincu 2017. godine saldo u robnoj razmjeni zabilježio je višak od 45 milijuna eura, što je 4 milijuna eura manje nego u prosincu 2016. godine.</p>
<p style="text-align: justify;">
Razmjena usluga</p>
<p style="text-align: justify;">
Tijekom 2017. godine višak trgovine uslugama iznosio je 2.655 milijuna eura, što je za 391 milijun eura više nego godinu prije. Izvoz usluga povećan je za 11,5 posto, a uvoz za 8,2 posto.</p>
<p style="text-align: justify;">
U prošlogodišnjem prosincu suficit uslugama iznosio je 195 milijuna eura, što je za 52 milijuna eura više nego u prosincu godinu ranije.</p>
<p style="text-align: justify;">
Primarni i sekundarni dohodak</p>
<p style="text-align: justify;">
Deficit primarnih dohodaka 2017. iznosio je 1.119 milijuna eura, što je za 175 milijuna eura manje nego u 2016. godini. Manji deficit rezultat je značajnog smanjenja kapitalnih izdataka, posebice kamata na dužničke vrijednosne papire (u prosjeku niže za 132 milijuna eura godišnje). Primarni dohodak u prosincu 2017. pokazao je deficit od 85 milijuna eura, što je 68 milijuna eura manje nego u prosincu 2016. godine.</p>
<p style="text-align: justify;">
Deficit sekundarnog dohotka u 2017. iznosio je 258 milijuna eura, što je za 51 milijun eura manje nego u 2016. godini. U prosincu 2017. godine deficit je iznosio 3 milijuna eura i bio je 13 milijuna eura niži nego u prosincu 2016.</p>
<p style="text-align: justify;">
Financijski račun platne bilance</p>
<p style="text-align: justify;">
Bilanca financijskog računa u prosincu 2017. godine bila je negativna (-0,1 milijardu eura), a u 2017. godini pozitivna (1,6 milijardi eura), što predstavlja neto financiranje ostatka svijeta. Najveći neto odljev prošle godine bilo je ulaganje u vrijednosne papire (2,9 milijardi eura) preko povećanja imovine inozemnih dužničkih vrijednosnih papira za 2,5 milijarde eura te vlasničkih vrijednosnih papira i dionica investicijski fondova za od 0,3 milijarde eura. Slijedili su zajmovi s 1,7 milijardi eura neto odljeva kapitala u inozemstvo, većinom s razduživanjem državnog sektora, ostalih financijskih posrednika i bankarskog sektora.</p>
<p style="text-align: justify;">
Neto priljevi zabilježeni su na gotovini i depozitima (2,7 milijardi eura), izravnim ulaganjima (0,5 milijardi eura) te financijskim derivatima (0,2 milijarde eura). Zabilježeno je i 0,9 milijardi eura neidentificiranog neto priljeva u obliku statističke pogreške, što je uvelike pripisano financijskom računu platne bilance.</p>
<p style="text-align: justify;">
Neto inozemni dug iznosio je 9,6 milijardi eura u prosincu 2017., što je za 2,1 milijardu eura manje nego u prosincu 2016. godine. Bruto inozemni dug iznosio je 43,5 milijardi eura, što je 1,3 milijarde eura manje nego u prosincu 2016. godine, dok su potraživanja iz inozemstva dosegla 33,9 milijardi eura i iznosila su 0,8 milijardi eura više nego prije godinu dana.</p>
<p style="text-align: justify;">
U prosincu 2017. godine izravna ulaganja (domaća ulaganja u inozemstvu umanjena za inozemna ulaganja u Sloveniji) iznosila su 81,6 milijuna eura neto priljeva, a za dvanaest mjeseci 534 milijuna eura neto priljeva.</p>
<p style="text-align: justify;">
Inozemni dug</p>
<p style="text-align: justify;">
U prosincu 2017. bruto inozemni dug iznosio je 43,5 milijardi eura, što je 1,3 milijardi eura manje nego prije godinu dana. Država je najviše smanjila zaduženost (1,2 milijarde eura), a slijede banke (0,3 milijarde eura) i ostali sektori (0,2 milijarde eura). U strukturi bruto vanjskog duga dominira državni sektor s udjelom od 50 posto ukupnog duga, a slijede ostali sektori sa 41 posto te banke s 9 posto. S obzirom na oblik financiranja prevladava dug u dužničkim vrijednosnim papirima (46 posto) i zajmovima (24 posto). Bruto potraživanja iz inozemstva u prosincu 2017. godine iznosila su 33,9 milijardi eura, što je 0,8 milijardi eura više nego prije godinu dana. Ovisno o obliku financiranja dominiraju udjeli dužničkih vrijednosnica (47 posto) te gotovina i depoziti (17 posto). Neto inozemni dug (obveze - potraživanja) iznosio je 9,6 milijardi eura u prosincu 2017. godine, a smanjen je za 2,1 milijardu eura u odnosu na prethodnu godinu. U prosincu 2017. država je bila neto zadužena 17,5 milijardi eura, a svi ostali sektori bili su neto kreditori ostatka svijeta.</p>
Priopćenja
