<p style="text-align: justify;">
U Sloveniji investicijska aktivnost tvrtki raste, ali tvrtke i nadalje pokazuju višak koji je u trećem tromjesečju 2017. godine iznosio 479 milijuna eura. Kućanstva i financijske korporacije također su ostvarile višak. Država je smanjila deficit, a sve to odrazilo se na visoki višak ukupnog gospodarstva.</p>
<p style="text-align: justify;">
Višak ukupnog gospodarstva s inozemstvom (neto pozajmljivanje) iznosio je 866 milijuna eura u trećem tromjesečju 2017. godine, odnosno 7,8 posto BDP-a (treće tromjesečje 2016.: 515 milijuna eura ili 5,0 posto BDP-a). Do kraja trećeg tromjesečja prošle godine ostvaren je višak u iznosu od 2.158 milijuna eura ili 6,7 posto BDP-a i bio je veći za 558 milijuna eura, odnosno za 1,4 posto BDP-a nego u istom razdoblju prethodne godine. </p>
<p style="text-align: justify;">
Rast izvoza roba i usluga ponovno je pretekao rast uvoza u trećem tromjesečju. U usporedbi s trećim tromjesečjem 2016. izvoz je nominalno porastao za 14,3 posto, dok je uvoz porastao za 12,6 posto. U trgovini robama i uslugama s inozemstvom, ukupno gospodarstvo u trećem tromjesečju 2017. godine ostvarilo je višak od 1.284 milijuna eura ili 11,6 posto BDP-a. Do kraja trećeg tromjesečja 2017. godine ostvareno je 90 posto ukupnog prošlogodišnjeg viška (3.326 milijuna eura) te je na dobrom putu da ponovno premaši prošlogodišnju vrijednost i istodobno najvišu vrijednost dosad (3.701 milijuna eura).</p>
<p style="text-align: justify;">
Neto učinak ostalih transakcija na računu u inozemstvu (primarni dohodak, tekući transferi i transferi kapitala) bio je negativan u trećem tromjesečju 2017. godine, čime je smanjen višak ukupnog gospodarstva za 418 milijuna eura ili za 3,8 posto BDP-a.</p>
<p style="text-align: justify;">
Veća dodana vrijednost i poslovni višak nefinancijskih društava odražavaju se u visini sredstava koja tvrtke imaju na raspolaganju (između ostalog) za ulaganja u osnovna sredstva. Investicijska aktivnost nefinancijskih poduzeća polako jača i zaostaje za rastom tih sredstava. Tako je u trećem tromjesečju višak (neto pozajmljivanja) ponovno porastao te iznosio 479 milijuna eura ili 4,3 posto BDP-a (treće tromjesečje 2016.: 378 milijuna eura ili 3,6 posto BDP-a). Ovo je jedan od najviših viškova ikad. Nakon dvije godine (2015. i 2016.) pa do kraja trećeg tromjesečja 2017. pad viška je, prema preliminarnim procjenama, zaustavljen. U usporedbi s istim razdobljem u 2016. višak je opet nešto veći i iznosio je 617 milijuna eura ili 1,9 posto BDP-a (prva tri tromjesečja 2016. godine: 549 milijuna eura ili 1,8 posto).</p>
<p style="text-align: justify;">
U sektoru nefinancijskih poduzeća uobičajen je veći deficit od suficita jer tvrtke u pravilu financiraju vlastitim sredstvima samo jedan dio ulaganja, a drugi dio putem zaduživanja. Međutim, deficit od 2011. godine pa nadalje više je iznimka nego pravilo.</p>
<p style="text-align: justify;">
Višak financijskih društava u Sloveniji iznosio je 82 milijuna eura u trećem tromjesečju 2017. godine ili 0,7 posto BDP-a. U trećem tromjesečju 2016. godine u ovom sektoru deficit iznosi 62 milijuna eura ili 0,6 posto BDP-a. U prva tri tromjesečja prošle godine, financijske tvrtke stvorile su višak od 6 milijuna eura, dok je deficit u istom razdoblju 2016. godine iznosio 105 milijuna eura. Nešto niži višak u prva tri tromjesečja 2017. (ili deficit za cijelu 2016.) većinom je posljedica većih raspodijeljenih profita poduzeća.</p>
<p style="text-align: justify;">
U trećem tromjesečju 2017. godine deficit države iznosio je 19 milijuna eura ili 0,2 posto BDP-a (treće tromjesečje 2016.: 166 milijuna eura ili 1,6 posto BDP-a). U prva tri tromjesečja 2017. godine država je ostvarila 134 milijuna eura deficita ili 0,4 posto BDP-a. To je manje nego u istom razdoblju 2016. godine, kada je deficit iznosio 549 milijuna eura ili 1,8 posto BDP-a. Prihodi i rashodi opće države porasli su, ali rast prihoda bio je brži od rasta rashoda i time se smanjio deficit. Prihodi u trećem tromjesečju 2017. porasli su za 5,8 posto u usporedbi s trećim tromjesečjem 2016., a rashodi su porasli za 2,3 posto. Oba su bila otprilike ista u prva tri tromjesečja 2017. godine: prihodi su bili 6,1 posto viši u odnosu na isto razdoblje 2016., a rashodi za 2,8 posto.</p>
<p style="text-align: justify;">
U trećem tromjesečju 2017. godine bruto raspoloživi dohodak kućanstava u Sloveniji iznosio je 6.504 milijuna eura i bio je 3,8 posto viši nego u trećem tromjesečju 2016. godine. Razmjerno visoka stopa rasta raspoloživog dohotka zabilježena je dvije uzastopne godine. Godine 2016. povećanje je za 4,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u prva tri tromjesečja 2017. povećalo se za 4,4 posto u odnosu na prva tri tromjesečja 2016. godine. Od komponenti raspoloživog dohotka u trećem tromjesečju 2017. godine, u usporedbi s trećim tromjesečjem 2016. godine, povećana su sredstva za zaposlene, glavna komponenta raspoloživog dohotka kućanstava (nominalno 6,0 posto) i bruto poslovni višak s mješovitim prihodima. Prvi je doprinio rastu raspoloživog dohotka od 4,7 postotnih bodova, a drugi 1,6 postotnih bodova. Neto učinak prihoda od imovine, tekućih poreza na dohodak i imovinu te neto socijalnih doprinosa na porast raspoloživog dohotka bio je negativan, a utjecaj ostalih tekućih transfera neutralan.</p>
<p style="text-align: justify;">
Kućanstva u Sloveniji potrošila su dio raspoloživog dohotka (izdaci za konačnu potrošnju u nominalnom su porastu za 5,2 posto u odnosu na treće tromjesečje 2016.), dok su neke od tih prihoda ušteda. Stopa štednje (udio bruto štednje u bruto raspoloživom dohotku) u trećem tromjesečju 2017. godine iznosila je 10,4 posto i bila je za 1,3 postotna boda niža nego u trećem tromjesečju 2016. godine.</p>
Priopćenja
