<p style="text-align: justify;">
Europska komisija utvrdila je gospodarske i društvene prioritete EU-a za 2018. godinu, dala preporuke politika za euro područje i pripremila procjene nacrta proračunskih planova država članica euro područja. Komisija je time započela novi ciklus gospodarskog upravljanja u 2018. godini, odnosno takozvani europski semestar za usklađivanje gospodarskih, fiskalnih i socijalnih politika.</p>
<p style="text-align: justify;">
Početak ovog europskog semestra obilježila je jaka gospodarska aktivnost u euro području i cijeloj Europskoj uniji, rekordno visoka razina zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti na razinu prije krize.</p>
<p style="text-align: justify;">
Kako tom snažnom rastu pridonose sve države članice, prioritet je osigurati da taj rast potraje i bude od koristi svim članicama društva.</p>
<p style="text-align: justify;">
Uz odgovorne fiskalne politike, strukturne reforme trebale bi se usredotočiti na stvaranje uvjeta za daljnje jačanje ulaganja i povećanje realnog rasta plaća kako bi se podržala domaća potražnja. Ovaj paket temelji se na Komisijinoj jesenskoj gospodarskoj prognozi ove godine i počiva na prioritetima iz govora predsjednika Junckera o stanju Unije 2017. U njemu se uvažava i nedavno proglašenje europskog stupa socijalnih prava na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Göteborgu.</p>
<p style="text-align: justify;">
Komisija je također ocijenila jesu li nacrti proračunskih planova država članica u euro području za 2018. godinu u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Tako je usvojila 18 mišljenja za sve države članice euro područja, osim za Grčku.</p>
<p style="text-align: justify;">
Za šesnaest zemalja koje podliježu preventivnom dijelu Pakta o stabilnosti i rastu vrijedi sljedeće: nacrti proračunskih planova šest zemalja (Njemačka, Litva, Latvija, Luksemburg, Finska i Nizozemska) u skladu su sa zahtjevima iz Pakta za 2018. godinu, nacrti proračunskih planova pet zemalja (Estonija, Irska, Cipar, Malta i Slovačka) većinom su u skladu sa zahtjevima Pakta za 2018., međutim, u tim zemljama planovi bi mogli dovesti do određenog odstupanja od srednjoročnog cilja pojedinačnih zemalja ili s puta prilagodbe kako bi se to postiglo, nacrti proračunskih planova pet zemalja (Belgija, Italija, Austrija, Portugal i Slovenija) imaju rizik od neusklađenosti sa zahtjevom iz Pakta za 2018. te bi nacrti proračunskih planova tih država članica mogli dovesti do značajnog odstupanja od putanja ka prilagodbi i postizanju njihovih srednjoročnih ciljeva, dok se za Belgiju i Italiju također predviđa neusklađenost s referentnim kriterijima glede smanjenja duga.</p>
<p style="text-align: justify;">
U pogledu dviju država članica, na koje će se i dalje primjenjivati korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu (tj. koje podliježu postupku u slučaju prekomjernog deficita), vrijedi sljedeće: u nacrtu proračunskog plana Francuske, za koji bi preventivni dio Pakta mogao stupiti na snagu od 2018. godine, ako se prekomjerni deficit korigira na pravodoban i održiv način, postoji opasnost od neusklađenosti zahtjeva Pakta 2018. godine, a nacrt proračunskog plana Španjolske većinom je u skladu sa zahtjevima Pakta 2018. godine.</p>
<p style="text-align: justify;">
Uz ocjene proračunskih nacrta, Komisija je također predstavila godišnje izvješće o rastu, izvješće o mehanizmima upozorenja, nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju i prijedlog smjernica za zapošljavanje te preporuku o ekonomskoj politici euro područja. </p>
<p style="text-align: justify;">
U godišnjem pregledu rasta države članice pozivaju se na povećanje ulaganja, čime bi se podržalo jačanje gospodarstva te povećala produktivnost i dugoročni rast.</p>
<p style="text-align: justify;">
Istodobno, Komisija preporučuje daljnje strukturne reforme koje su potrebne kako bi europsko gospodarstvo postalo stabilnije, produktivnije i otpornije. Fiskalne politike trebale bi osigurati odgovarajuću ravnotežu između osiguravanja održivosti javnih financija i podržavanja gospodarskog rasta.</p>
<p style="text-align: justify;">
Smanjenje visoke razine duga i obnova fiskalnih pufera trebaju ostati prioritet. Tomu može pomoći uklanjanje poreznog jaza, poboljšanje kvalitete sustava javnih financija i ciljana potrošnja.</p>
<p style="text-align: justify;">
Socijalna pravednost još uvijek predstavlja međusektorsku suradnju kao prioritet, a načela i prava u okviru europskog stupa socijalnih prava bit će uključeni i u europski semestar.</p>
<p style="text-align: justify;">
Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2018. godinu jedan je od alata europskog semestra, s ciljem sprječavanja i uklanjanja neuravnoteženosti koje sprječavaju nesmetano funkcioniranje gospodarstva država članica euro područja ili EU kao cjeline.</p>
<p style="text-align: justify;">
Na temelju analiza iz ovogodišnjeg izvješća o mehanizmu upozoravanja, za dubinski pregled u 2018. godini predloženo je 12 država članica. To su iste zemlje za koje su neravnoteže utvrđene i u prethodnom krugu procesa koji se tiču makroekonomske neravnoteže: Bugarska, Cipar, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Njemačka, Nizozemska, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska. Komisija će svoj dubinski pregled objaviti u izvješćima o zemljama u veljači 2018. godine.</p>
<p style="text-align: justify;">
Ovogodišnji nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju prvi je koji prenosi u praksu pregled socijalnih pokazatelja, uspostavljen kao jedan od alata za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Uspješnost država članica procjenjuje se na temelju 14 glavnih pokazatelja. Zajedničko izvješće o zapošljavanju također uzima u obzir reforme nacionalnih politika u odnosu na ciljeva stupova. Ovogodišnje zajedničko izvješće o zapošljavanju pokazuje na stalna poboljšanja na tržištu rada: oko 8 milijuna novih radnih mjesta ostvareno je od početka mandata Komisije. Stopa nezaposlenosti nastavila je padati i iznosila je 7,5 posto u rujnu ove godine (8,9 posto u euro području), najniža od 2008. godine.</p>
<p style="text-align: justify;">
Smjernice za zapošljavanje utvrđuju zajedničke prioritete i ciljeve za nacionalne politike zapošljavanja i služe kao osnova za preporuke pojedinim zemljama. Tekst ovogodišnjeg prijedloga u skladu je s načelima europskog stupa socijalnog prava u cilju poboljšanja konkurentnosti Europe i njenih uvjeta za ulaganja, stvaranja kvalitetnih radnih mjesta i promicanja socijalne kohezije.</p>
<p style="text-align: justify;">
Komisija preporuča uglavnom neutralnu fiskalnu usmjerenost i uravnoteženu kombinaciju politike za euro područje kao cjelinu. To bi trebalo pomoći u podupiranju ulaganja i poboljšanju kvalitete i strukture javnih financija. Zemlje članice također se pozivaju na povećanje napora u provedbi mjera za borbu protiv agresivnog planiranja poreza.</p>
<p style="text-align: justify;">
Preporuka također poziva na provedbu politika i reformi koje povećavaju produktivnost, poboljšavaju institucionalno i poslovno okruženje, olakšavaju ulaganja, podržavaju stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i smanjuju nejednakost. Istodobno, Komisija se zauzima za provedbu reformi usmjerenih na promicanje jednakih mogućnosti i pristupu tržištu rada, pravednih uvjeta rada, socijalne zaštite i uključivanja.</p>
<p style="text-align: justify;">
Preporuka također poziva na daljnje napore u dovršavanju bankovne unije, uzimajući u obzir smanjenje i dijeljenje rizika, uključujući europsku shemu osiguranja depozita i pokretanje zajedničkog zaštitnog mehanizma za jedinstveni fond za sustav spašavanja. Isto tako, trebalo bi ubrzati smanjenje razine loših kredita, a tržišta kapitala EU-a trebala bi se dalje razvijati i povezati kako bi se olakšao pristup financijskim sredstvima, posebno za male i srednje poduzetnike.</p>
<p style="text-align: justify;">
Komisija također preporuča postizanje brzog napretka u okončanju gospodarske i monetarne unije, uz potpuno poštivanje unutarnjeg tržišta Unije i na otvoren i pregledan način prema državama članicama izvan euro područja.</p>
Priopćenja
