<p style="text-align: justify;">
Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili su u Sarajevu izvješće „Stanje nacije“, koje pruža jasni pregled utjecaja reformi u Bosni i Hercegovini u posljednje dvije godine, odnosno od donošenja „Reformske agende“. Ozbiljna politička kriza gotovo je u cijelosti zaustavila provedbu reformskih mjera te se na državnoj i entitetskoj razini bilježe nikakvi ili vrlo skromni rezultati provedbe. Sveukupno gledano, provedeno je samo 48 posto mjera.</p>
<p style="text-align: justify;">
Tijekom prvih devet mjeseci 2017. godine poboljšanje u provedbi mjera iznosi samo 2 posto ili ukupno tri mjere, pri čemu na razini bosanskohercegovačkih institucija nije usvojena niti jedna mjera, a na razini entiteta ukupno tri mjere. Više od polovine stanovnika drži kako ove godine živi lošije nego prošle, trećina živi isto, a samo njih 10 posto živi bolje. Polovina građana više je zadužena ove nego prošle godine. Plaće i mirovine nisu dostatne za život.</p>
<p style="text-align: justify;">
U području javnih financija, što se tiče zaduživanja, stanje je i dalje kritično. Iako nedostaje evidencije ukupnog javnog duga, čak i djelomično evidentirani dug iznosi 40 posto BDP-a. Javni dug u RS-u je kritično visok, i blizu je EU limita od 60 posto BDP-a. Dug prema komercijalnim bankama, kojeg čine entitetske vlade, polovinom 2017. godine dosegnuo je povijesni maksimum od preko 2 milijarde i 400 milijuna KM, što čini rast zaduženosti od 200 milijuna KM za 6 mjeseci. Ukupna zaduženost po stanovniku neprekidno raste, a sada prosječno iznosi 5.712 KM.</p>
<p style="text-align: justify;">
U 2016. godini izravna strana ulaganja iznosi tek 537 milijuna KM ili 1,8 posto BDP-a, što je snažan pad u odnosu na prethodne godine i jako loš rezultat u odnosu na zemlje regije.</p>
<p style="text-align: justify;">
Tijekom dvije posljednje godine, neto plaće porasle su za manje od 1 posto (oba entiteta), a mirovine sve više zaostaju.</p>
<p style="text-align: justify;">
Vrijednost bosanskohercegovačkog poreznog duga iznosi 4,5 milijarde KM. Porezni dug primarno javnih poduzeća ugrožava mirovinski i zdravstveni sustav te dovodi do deficita.</p>
Priopćenja
