<p style="text-align: justify;">
Od ukupno 21 županije robni je izvoz prošle godine povećalo njih 13, a ukupni je skor svih hrvatskih izvoznika dosegnuo 12,3 milijarde eura, što je 6,8 posto veća vrijednost izvezene robe u odnosu na godinu prije, prema državnim statističarima.</p>
<p style="text-align: justify;">
Približno trećinu izvoza ostvarili su poduzetnici Grada Zagreba s vrijednosti izvoza većom od 4 milijarde eura, druga županija po izvozu je i dalje Varaždinska (s 944 milijuna eura), a slijede ih Istarska i Zagrebačka (sa 675 i 664 mil. eura), s tim da je Istarska lani zabilježila pad od 7 posto, dok su poduzetnici Zagrebačke županije višegodišnjem rastućem nizu izvoza lani dodali gotovo 9 posto.</p>
<p style="text-align: justify;">
Relativno gledano, najveće su pozitivne izvozne pomake zabilježile Bjelovarsko-bilogorska i Vukovarsko-srijemska županija, sa stopama rasta od 18,2 i 17,3 posto. Uz njih, dvoznamenkast su rast izvoza ostvarile i Karlovačka (16,6%), Osječko-baranjska (13,5%) te Međimurska i Krapinsko-zagorska županija po 11%. Nasuprot tome, najveći su pad robnog izvoza imale Sisačko-moslavačka (-24%) i Primorsko-goranska županija (-17%), dok još nekoliko priobalnih županija bilježi blaža smanjenja.</p>
<p style="text-align: justify;">
Ipak, kao što je ulazak Hrvatske u EU potaknuo rast izvoza i općenito vanjskotrgovinskih tokova, sa članstvom u EU je, čini se, i državnoj statistici teže postalo pratiti integracijske procese na razini županija. Tako je u pregledu robne razmjene po županijama lani daleko najveći porast izvoza (ali i uvoza) - čak 62 posto - bio zapravo u kategoriji "neraspoređeno".</p>
<p style="text-align: justify;">
S druge strane, u odnosu na zadnju godinu prije članstva u EU hrvatski je izvoz prošle godine bio 28 posto veći, a uvoz 21,5 posto veći, što u apsolutnim iznosima ipak znači da je uvoz porastao nešto više nego izvoz (3,5 prema 2,7 milijardi eura).</p>
<p style="text-align: justify;">
(Poslovni dnevnik)</p>
Priopćenja
