Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

DZS: Izvoz u prva tri mjeseca uvećan više od 22 posto

<p style="text-align: justify;"> U prva tri mjeseca ove godine hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 22,1 posto, dok je istodobno robni uvoz povećan za 13,9 posto, pokazuju drugi podaci koje je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).</p> <p style="text-align: justify;"> DZS je tako korigirao navi&scaron;e svoje prve procjene, koje su govorile o rastu izvoza u prva tri mjeseca 2017. na godi&scaron;njoj razini za 21,1 posto, a uvoza za 11,3 posto.</p> <p style="text-align: justify;"> Prema novim, privremenim podacima, Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine na inozemna trži&scaron;ta izvezla roba u vrijednosti 25,1 milijardu kuna, a uvezla je roba za 38,9 milijardi kuna.</p> <p style="text-align: justify;"> Uslijed takvih kretanja manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom za prva tri mjeseca povećan za 1,5 posto, odnosno 198,8 milijuna kuna, na ne&scaron;to vi&scaron;e od 13,7 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom krajem ožujka ove godine dosegnula 64,6 posto.</p> <p style="text-align: justify;"> Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u prva tri ovogodi&scaron;nja mjeseca porastao jo&scaron; snažnije - za 24,6 posto, na 3,35 milijardi eura, uz istodobni rast uvoza za 16,3 posto, na 5,19 milijardi eura. Iz toga proizlazi da manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iskazan u eurima iznosi 1,8 milijardi eura i za 3,6 posto je veći nego u isto vrijeme lani.</p> <p style="text-align: justify;"> Najvažniji trgovinski partneri Hrvatske bile su članice Europske unije, na koje se odnosi gotovo 65 posto robnog izvoza iz prva tri mjeseca, ali i gotovo 80 posto uvoza. Izvoz u te zemlje iznosio je na kraju ožujka 2,17 milijardi eura i bio je 19,4 posto vi&scaron;i nego godinu ranije, dok je uvoz istovremeno povećan za 12,8 posto, na 4,1 milijardu eura.</p> <p style="text-align: justify;"> Pojedinačno, Hrvatska vrijednosno najveću robnu razmjenu ostvaruje s Njemačkom, Italijom i Slovenijom. Tako je u Njemačku hrvatsko gospodarstvo u prva tri mjeseca izvezlo roba za vi&scaron;e od 396,26 milijuna eura, uz godi&scaron;nji rast za 14,3 posto, dok je uvoz iz najvećeg europskog gospodarstva istodobno rastao 11,8 posto, na vi&scaron;e od 821,9 milijuna eura.</p> <p style="text-align: justify;"> U Italiju je izvoz roba u prva tri ovogodi&scaron;nja mjeseca iznosio 437,5 milijuna eura ili 18 posto vi&scaron;e, a robni uvoz iz te zemlje porastao je za 11,3 posto, na vi&scaron;e od 679 milijuna eura. Izvoz u u Sloveniju povećan je istovremeno 8,8 posto, na 372,1 milijun eura, uz rast uvoza iz te zemlje za 15,7 posto, na 565,7 milijuna eura.</p> <p style="text-align: justify;"> Od ostalih članica EU s kojima Hrvatska ostvaruje značajniju robnu razmjenu, rast izvoza za 41,4 posto, na 119,5 milijuna eura, bilježi se u prva tri mjeseca u razmjeni s Mađarskom, iz koje uvoz porastao za 19,4 posto, na 422,3 milijuna eura.</p> <p style="text-align: justify;"> Izvoz u zemlje CEFTA-e je, pak, u prva tri ovogodi&scaron;nja mjeseca bio na razini 539,3 milijuna eura te je povećan za 27,4 posto, dok je uvoz iz tih zemalja rastao za 26,6 posto, na 314 milijuna eura.</p> <p style="text-align: justify;"> Promatra li se prema djelatnostima, među onima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, rast robnog izvoza ostvarila je proizvodnja rafiniranih naftnih derivata - za 126,7 posto, na 180 milijuna eura, a za 70,9 posto narastao i izvoz farmaceutske industrije, na 323 milijuna eura.</p> <p style="text-align: justify;"> Iznimno visoku stopu rasta izvoza u prva tri mjeseca bilježi i proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, u &scaron;to službena statistika svrstava i brodogradnju, i to za 234,6 posto, na 120,7 milijuna eura.</p> <p style="text-align: justify;"> Hrvatska prehrambena industrija, pak, u prva je tri mjeseca ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti 243,1 milijun eura, &scaron;to je 0,7 posto manje nego lani.</p> <p style="text-align: justify;"> Pad izvoza iskazan je i kod proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, i to za 1,1 posto, na 212,9 milijuna eura, rudarstva i vađenja, za 1,6 posto, na 20,8 milijuna eura.</p> <p style="text-align: justify;"> (Hina)</p>

Priopćenja